Oči su više od prozora u dušu, a one su također odraz čovjekovog kognitivnog zdravlja. “Oko je prozor u mozak”, rekla je oftalmolog dr. Christine Greer, direktorica medicinskog obrazovanja na Institutu za neurodegenerativne bolesti u Boca Ratonu na Floridi, piše CNN.
“Možete vidjeti direktno u nervni sistem gledajući u zadnji dio oka, prema optičkom živcu i mrežnjači”, dodala je.
Istraživanja su otkrila kako oko može pomoći u dijagnosticiranju Alzheimerove bolesti prije nego što počnu simptomi. Bolest je dobro uznapredovala kada su pogođeni pamćenje i ponašanje.
“Alzheimerova bolest počinje u mozgu decenijama prije prvih simptoma gubitka pamćenja”, rekao je dr. Richard Isaacson, preventivni neurolog za Alzheimerovu bolest koji je također na Institutu za neurodegenerativne bolesti.
Ako doktori budu u stanju da identifikuju bolest u najranijim fazama, ljudi bi tada mogli da biraju zdrav način života i kontrolišu svoje promenljive faktore rizika, poput visokog krvnog pritiska, visokog holesterola i dijabetesa.
Koliko rano možemo uočiti znakove kognitivnog pada? Da bi to saznali, nedavna studija je ispitala donirano tkivo iz mrežnjače i mozga 86 ljudi s različitim stupnjevima mentalnog pada.
“Naša studija je prva koja pruža dubinske analize profila proteina i molekularnih, staničnih i strukturnih učinaka Alzheimerove bolesti na ljudsku mrežnicu i kako oni odgovaraju promjenama u mozgu i kognitivnim funkcijama”, rekla je viša autorica Maya Koronyo-Hamaoui, profesor neurohirurgije i biomedicinskih nauka na Cedars-Sinai u Los Angelesu, u izjavi.
Ove promjene na mrežnjači koreliraju s promjenama u dijelovima mozga koji se nazivaju entorhinalni i temporalni korteks, čvorište za pamćenje, navigaciju i percepciju vremena.
Istraživači u studiji prikupljali su uzorke retinalnog i moždanog tkiva tokom 14 godina od 86 ljudskih davalaca s Alzheimerovom bolešću i blagim kognitivnim oštećenjem – što je najveća grupa uzoraka retine ikada proučavana, prema autorima.
Istraživači su zatim uporedili uzorke donatora s normalnom kognitivnom funkcijom s onima s blagim kognitivnim oštećenjem i onima s kasnijim stadijumom Alzheimerove bolesti.
Studija, objavljena u februaru u časopisu Acta Neuropathologica, otkrila je značajno povećanje beta-amiloida, ključnog markera Alzheimerove bolesti, kod ljudi sa Alzheimerovom bolešću i ranim kognitivnim padom.
Mikroglijalne ćelije su se smanjile za 80 posto kod onih sa kognitivnim problemima, pokazalo je istraživanje. Ove ćelije su odgovorne za popravku i održavanje drugih ćelija, uključujući čišćenje beta-amiloida iz mozga i retine.
Otisak.ba
