More

    PORODIČNO NASILJE U BRČKOM: Policija štiti kolegu nasilnika, žrtva zbog pritiska mijenja iskaz

    - Advertisement -

    Poslanica u Skupštini Brčko distrikta Milijana Simić početkom oktobra 2023. godine postavila je poslaničko pitanje o tome da li je Policija Brčko distrikta postupila profesionalno i adekvatno u vezi sa prijavom porodičnog nasilja nad S. Š., koje je u noći 7. na 8. januar 2019. godine počinio njen bivši suprug, policijski oficir S. L. Simićeva je od Policije Brčko distrikta tražila precizne odgovore na pitanja:

    Da li su na mjesto događaja došli policijski službenici i da li su postupili na adekvatan način i zaštitili povrijeđenu od policijskog oficira S.L.?

    Koji su policijski službenici bili na licu mjesta kada je prijavljeno porodično nasilje i zašto to nije evidentirano u policijski bilten?

    Kada je Tužilaštvo Brčko distrikta obaviješteno o ovom slučaju?

    U odgovoru na poslaničko pitanje šef Policije Brčko distrikta Goran Pisić je konstatovao da u cijelom slučaju nije bilo narušavanja javnog reda i mira niti je prijavljeni policijski oficir S.L. počinio krivično djelo, što je potvrđeno i naredbom Tužilaštva Brčko distrikta o nesprovođenju istrage donesene 25. februara 2019. godine, jer „ne postoji osnov sumnje da je prijavljena osoba počinila krivično djelo“.

    Međutim, u Pisićevom odgovoru mnogo je pojedinosti koje ukazuju na to da je prijavljeni policijski oficir zaista počinio nasilje nad bivšom suprugom, a da su policijske strukture kojima pripada, učinile sve da se slučaj zataška. Pisić je potvrdio da je 25. januara 2019. godine na protokol Policije Brčko distrikta poštom dostavljena anonimna prijava, naslovljena na šefa Jedinice za  profesionalne standarde, u kojoj stoji da je policijski službenik Jedinice kriminalističke policije S.L. 7. januara 2019. godine, oko 22.00 sata, u stanu u „EŠ“ naselju, nanio oštrim predmetom povrede svojoj bivšoj supruzi S.Š.. Kasnije je stigla još jedna anonimna prijava, prema kojoj je S.L. svoju bivšu suprugu verbalno maltretirao duži vremenski period, a da je 7. januara davio i ubo nožem, razbijajući stvari po kući, zbog čega ona strahuje za svoj život.

    Pet dana nakon prve anonimne prijave, odnosno 30. januara 2019. godine, Operativno-komunikacijski centar Policije Brčko distrikta je pregledom „Dnevnika događaja“ utvrdio da prijave S. Š. od 7. januara nema u evidenciji. Kasnije je, preslušavanjem snimaka telefonskih poziva upućenih dežurnoj službi 7. i 8. januara, utvrđeno da  S. Š. jeste 7. januara oko 22.00 sati pozvala policiju i zatražila da interveniše. Dvojica policajaca su otišli na lice mjesta, da bi potom obavijestili vođu smjene da je „došlo do svađe između S. Š. i policijskog službenika Jedinice kriminalističke policije, koji su u emotivnoj vezi“. Još su naveli da nije bilo narušavanja javnog reda i mira, da bi potom iz Policije Brčko distrikta po pijanog kolegu S. L. poslali službeno vozilo i odvezli ga do njegovog stana. Poput taxi službe!

    PRIJAVA NIJE SLUŽBENO EVIDENTIRANA

    U međuvremenu, u cijeli slučaj se umiješalo Tužilaštvo Brčko distrikta, koje je saslušalo S. Š., koja je, kako u odgovoru na poslaničko pitanje navodi šef Policije Goran Pisić, izjavila da je policiju pozvala preventivno, kako bi pijanog S. L. odvezli njegovoj kući, da jeste bilo svađe između njih dvoje , ali ne i fizičkog kontakta. Bilo je to dovoljno da Tužilaštvo donese odluku o nesprovođenju istrage protiv policijskog službenika, uz preporuku da Policija sagleda da li je postupanju policijskih službenika bilo eventualnih kršenja propisa. Epilog – disciplinski su kažnjena dva policijska službenika, jer postupanje po prijavi nisu službeno evidentirali, a što su morali da učine.

    S obzirom na to da se u vezi sa ovim slučajem u Skupštini distrikta Brčko od policijskog šefa traže odgovori i nakon pet godina, jasno je da slučaj nije bio nimalo bezazlen kako je to predstavljeno u odgovoru na poslaničko pitanje. Kao prvo, postavlja se pitanje zašto se incident razmatrao kao narušavanje javnog reda i mira, s obzirom da se nije desio na javnom mjestu, već u stanu, koje ne spada u kategoriju javnog mjesta? Uz to, očigledno da se radilo o aktu porodičnog nasilja, koje je, da stvar bude ozbiljnija, počinio policijski službenik. Prema izvorima Žurnala upućenim u cijeli slučaj, postoje ozbiljne indicije da je na žrtvu nasilja vršen pritisak da odustane od optužbi za porodično nasilje, što je ona na saslušanju kod tužioca i učinila. U isto vrijeme, navodi isti izvor, strahovala je, zbog čega je posredno tražila da se slučaj istjera na čistac.

    Pritom, policija je na početku radila na svoju ruku, umjesto da je odmah podnijela izvještaj Tužilaštvu, koje je trebalo da izdaje naredbe o sprovođenju istrage. Također, šef Policije Brčko distrikta nije u odgovoru na poslaničko pitanje, mada ima tu obavezu, dostavio kompletnu dokumentaciju koja se odnosi na ovaj slučaj. Pisić je naveo da zbog ograničenja pripisanih Zakonom o zaštiti ličnih podataka u odgovoru na poslaničko pitanje ne može navesti imena policajaca koji su „bili na licu mjesta kada je prijavljeno porodično nasilje i izjave policijskih službenika koji su disciplinski kažnjeni“!

    O svemu ovome Žurnal je zatražio stav šefa Policije Brčko distrikta Gorana Pisića, koji je ponovio sve ono što je napisao i u odgovoru na pitanje poslanice Milijane Simić. Na pitanje Žurnala – kako je moguće da policijski službenik, prijavljen za porodično nasilje i pritom sklon opijanju, bude unaprijeđen u zamjenika načelnika Kriminalističke policije Brčko distrikta, Pisić je konstatovao da je „postupak unapređenja policijskih službenika propisan Zakonom o policijskim službenicima Brčko distrikta BiH“.

    SISTEM NE VJERUJE ŽRTVAMA

    „Sistem ne vjeruje žrtvama“, „Slučajevi femicida u BiH su ’zvona za uzbunu“, “Svaka treća žena u BiH je žrtva nasilja“, „Niti jedna više“,  neki su od naslova tekstova u kojima su mediji izvještavali o ubistvima žena u Bosni i Hercegovini. Kojih je svake godine sve više. Tačan broj se ne zna, jer ne postoji precizna evidencija. Žrtve su žene, njihovi egzekutori partneri, muževi, vjenčani, nevjenčani, trenutni, bivši…, sa različitim motivima – od patološke ljubomore, neuzvraćene ljubavi, osvete, koristoljublja…

    Među ubicama žena u BiH ima i policajaca, poput Elvisa Ćustendila, koji je 7. februara ove godine u Tuzli ubio Amru Kahrimanović. Nakon svakog novog ubistva, u kojem je žrtva žena, mediji, aktivisti, gender centri, nevladine organizacije pozivaju državu da ispuni obaveze iz Istanbulske konvencije koju je potpisala 2013. godine i obavezala se na preduzimanje zakonodavnih i drugih mjera radi osiguranja prevencije i zaštite žrtava nasilja, te kažnjavanje počinilaca nasilja.

    Nadležni organi rijetko postupaju po Istanbulskoj konvenciji. Naprotiv, često ljudi iz sistema vlasti, kako izvršne tako i zakonodavne, svojim postupcima pogoduju nasilnicima, zataškavajući takve slučajeve i amnestirajući ih od bilo kakve odgovornosti. Ovakav obrazac se posebno primjenjuje u slučajevima kada su nasilnici osobe iz struktura vlasti, a posebno policijskih agencija. Prema Istanbulskoj konvenciji koju je potpisala i BiH, država, odnosno njeni organi na svim nivoima, „dužni su postupati sa velikom pažnjom prema svim prijavljenim slučajevima nasilja nad ženama, što uključuje neophodne zakonodavne, odnosno druge mjere da spriječi, istraži i kazni djela nasilja obuhvaćena ovom konvencijom“.

    (zurnal.info)

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    four × = 16