Ruska izborna komisija, za sada je potvrdila četvorici kandidata za predsjedničke izbore 17 ožujka – naravno Vladimira Putina i trojicu prokremaljskih statista – Leonida Sluckog, Nikolaja Haritonova i Vladislava Davenkova.
Piše: Vlado Vurušić (Jutarnji list)
To nije neka vijest, ali sljedeći tjedan bi se trebalo izjasniti i o jedinom nerežimskom kandidatu, liberalnom političaru iz “Građanske inicijative” Borisu Nadeždinu, koji otvoreno istupa protiv rata u Ukrajini i zalaže se za puštanje iz zatvora svih političkih uznika.
Zamjenik šefa državne Izborne komisije Nikolaj Bulajev, kako prenosi državna agencija TASS, pozvao je Nadeždina u ponedjeljak, 5. veljače. na razgovor zbog “puno grešaka i propusta” koji su uočeni na potpisima za njegovu kandidaturu. On je trebao skupiti 100 tisuća potpisa, ali Bulajev tvrdi da su među potpisima “primijetili mnoštvo mrtvih duša” koji su mu dali podršku po Duhu Svetom, pa ruski neovisni mediji već navode da je to uvod u Nadeždinovo “uklanjanje iz utrke” zbog tehničkih i proceduralnih problema.
Sam Nadeždin je, na objavu iz Izborne komisije, ironično kazao kako su svi njegovi potpisnici “živi da ne mogu biti življi”, a za sve ostalo “neka se obrate Crkvi i egzorcistima”. Naime, kada se kao mogući predsjednički kandidat pojavio taj liberalno građanski antiratni političar, izazvao je iznenađenje, ali i prijepore u ostacima ruske demokratske javnosti – je li on stvarni takav kandidat i protivnik rata ili je samo kukavičje jaje Putinovog režima?
Nadeždina su podržali mnogi ruski građanski političari i javne ličnosti, poput Mihaila Hodorkovskog i supruge Alekseja Navaljnog Julije, ali je sumnju u njegovu iskrenost izrazio liberalni političar Boris Višnjevski. Nadeždin je nastavio borbu, tvrdeći da mu je popularnost skočila s početnih 1 posto podrške, u svega dva tjedna, na preko 10 posto, pa, kako kaže u razgovoru za Deutsche Welle, nastavi li se tim tempom, do izbora bi mogao polučiti značajan rezultat.
Smatra se da ako Nadeždin bude na izbornom listiću, glas za njega je neke vrsta referenduma o Putinovoj ratnoj politici. No, iako su ga u prvo vrijeme režimska propagandna mašinerija i mediji ignorirali, sada ga najpoznatiji ratnohuškački Putinov megafon Vladimir Solovjov naziva” ukrajinskim špijunom”.
Mnogi ruski neovisni analitičari, poput poznatog politologa Abasa Galjamova, smatraju da je režim možda i htio nekog “neordinarnog” kandidata čiji bi težak poraz na izborima bila potvrda da Rusi “svim srcem” stoje uz Putina i njegovu politiku, ali, on misli da su možda stvari izmakle kontroli i uvjeren je da je poziv iz Izborne komisije zapravo najava da Nadeždinu neće dopustiti da se natječe.
Na ruskim društvenim mrežama čak se klade oko toga. Nadeždin nema puno prostora u ruskim medijima, ali za rusku redakciju DW-a kaže kako će, ako postane predsjednik, odmah predložiti “prekid vatre” u Ukrajini i započeti proces mirovnih pregovora. Doduše, kaže kako čak ni on ne može prihvatiti sve ono što traži Kijev, recimo granice kakve su bile na dan raspada SSSR-a, ali zato kaže – jedni pregovori o završetku rata, a drugi, koliko god trajali, o Krimu.
Kako će proći Nadeždin vidjet će se uskoro, a bit će to test i za režim i koliko se boji bilo kakvog “nesistemskog razmišljanja”. Inače, Mihail Hodorkovski i Aleksej Navaljni pozvali su protivnike rata da na dan izbora dođu u 12 sati pred glasačka mjesta i izraze svoje neslaganje s politikom, a prosvjed su nazvali “Popodne protiv Putina”.
Otisak.ba
