Piše: Azra Bijedić
Erol Berberović, brčanski fotograf, nedavno je otvorio Foto studio „Foto Đenka“, koji je smješten u Zanatskom centru.
Berberović je potrebna novčana sredstva dobio na osnovu poticaja od strane Vlade Brčko distrikta BiH, za čije je postojanje čuo od svog prijatelja.
Zanatski centar kao idealna lokacija
Poticaj je dobio prošle godine, te je prvih godinu dana radio u sklopu svoje kuće, gdje je imao prostoriju za foto studio.
Naravno, želio je nešto više od toga, pa je odlučio da potraži prigodno mjesto za iznajmljivanje.
Kao idealna lokacija se našao Zanatski centar, pa je tako prije nekoliko dana tu otvorio Foto studio.
„Jako mi se sviđa lokacija, nije špica kao centar, komšije su dobre i osjećam se kao kod kuće“, kaže Berberović za svoje novo radno mjesto.
Aktivno se bavi fotografijom već pet godina
Berberović se fotografijom počeo baviti prije deset godina, a sve je počelo samo kao hobi, dok je tražio odgovarajuću karijeru.
„Pored završene gimnazije, završio sam i razliku predmeta za fizioterapeutskog tehničara, radio u Domu zdravlja, ali se nisam pronašao u tome“, te se prije pet godina počinje aktivno baviti fotografijom, a danas je to preraslo u posao.
Berberović radi zajedno sa djevojkom, a najviše posla imaju kada je sezona vjenčanja. Osim što se bavi fotografijom, odskora je počeo i snimati, pa mu je u planu i kupovina opreme za snimanje.
Najviše voli fotografisati portrete, ali kaže da se studijska fotografija u Brčkom uglavnom svela na fotografisanje za pasoš, kao i da se trudi da njegov studio bude više od toga.
Ljudi premalo cijene trud oko fotografija
Radio je fotografije za strane brendove, a tvrdi da domaća preduzeća uglavnom ne gledaju na fotografije kao bitan dio marketinga, te bi radije skinuli neku fotografiju sa interneta i iskoristili za reklamu.
Berberović smatra da većina ljudi nije svjesna koliko posla se zapravo krije iza svake fotografije, te da im je važniji kvantitet, a ne kvalitet:
„Puno se trudim oko obrade fotografija i da svaku fotografiju dovedem do savršenstva, a ljudi misle da je fotografija samo ‘škljoc’.“
Dodaje da za dva sata fotografisanja na terenu ima deset sati obrade fotografija, a ljudi taj dio posla ne vide, pa se često žale na previsoke cijene.
„Kod nas je problem što ljudi ne cijene fotografiju i trud, ali se nadam da uskoro i kod nas stižu trendovi sa Zapada, gdje je fotografija dobro plaćena“, kaže Berberović.
Društvene mreže slave fotografiju
Ipak, ni na ovim prostorima situacija nije tako crna, pa je fotografija zaživjela sa društvenim mrežama, gdje lako i brzo dolazi do prenosa informacija i mnoštva fotografija širom svijeta.
Još jedna novina koja odgovara fotografima jeste što danas većina maturanata ima svog fotografa, koji radi za njih na njihovo posebno veče, a Berberović je posebno sretan zbog toga jer generalno voli fotografisati portrete i radi na maturama već četiri godine.
Berberović tvrdi da se ipak ovdje može živjeti od fotografije, ali da se povremeno radi u Austriji ili Njemačkoj, gdje se može puno više zaraditi.
Kaže da on ima mogućnost da ode, ali ne želi, jer vjeruje da će se ti trendovi proširiti i na ove prostore.
Za uspjeh je potrebno odricanje i ulaganje
Berberović kaže da početak jeste težak, ali naglašava da će, kada se stvori radna navika i kada se počne žrtvovati za neki cilj, uspjeh sigurno doći.
„Do prije nekoliko godina sam imao samo osnovnu opremu, iz koje sam godinama izvlačio maksimum i najednom sam stagnirao dok je konkurencija rasla, te sam vidio kako drugi ulažu u kvalitetnu opremu, pa sam nakon dobijenog poticaja krenuo sa ulaganjem u opremu, jer je to pod moranjem, ali se na kraju i isplati.“
