Teršelič: Treba nam fond za obeštećenje žrtava rata

Najvećim krivcem za rat u Bosni i Hercegovini voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documente vidi tadašnje vodstvo Srbije, a potom i Hrvatske.

Vesna Teršelič ne misli da će uskoro doći do smanjenja tenzija u Hrvatskoj u vezi sa slučajem Praljak [Anadolija]

Voditeljica zagrebačkog Centra za suočavanje s prošlošću Documenta Vesna Teršelič smatra kako je za pomirenje u regiji potrebno osnovati dobrovoljni fond za obeštećenje žrtava rata.

Najvećim krivcem za rat u Bosni i Hercegovini vidi tadašnje vodstvo Srbije, potom i Hrvatske, ali uočava da i nakon haške presude šestorici nekadašnjih čelnika bivše samoproglašene hrvatske republike Herceg Bosna ljudi još nisu spremni na suočavanje s prošlošću, prenosi Anadolija.

Teršelič ne misli da će uskoro doći do smanjenja tenzija u Hrvatskoj u vezi sa slučajem samoubistva Slobodana Praljka i haške presude šestorci, kojom je izrečeno ukupno 111 godina zatvora za za ratne zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.

Delegirana odgovornost

“Ovo je konačno ozbiljna presuda. Činjenice o zločinima tijekom opsade Mostara, u logorima Dretelj i Heliodrom, utvrđene su van razumne sumnje. Ukoliko izostane aktivni korak Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, a mislim da bi bilo mudro i neophodno započeti pregovore o vrsti obeštećenja, suočavanje s prošlošću će ići teško, jer postoji duboka polarizacija i u hrvatskom društvu i u društvu Bosne i Hercegovine”, smatra Teršelič.

Teršelič tvrdi kako se od Haškog suda očekivalo da se odredi prema cjelini političke odgovornosti, što ipak nije njegova zadaća, već utvrđivanje krivice za slučaj šestorice i za druge zločine.

“Kad pogledate početak rada Tribunala i odluku Vijeća sigurnosti [Ujedinjenih naroda] o njegovom osnivanju, vidimo da su političari UN-a delegirali odgovornost jednom pravosudnom tijelu. To je nešto što mi dnevno gledamo u politici Hrvatske i svih postjugoslavenskih zemalja. Kad političari nešto ne mogu artikulirati, onda to delegiraju nekom drugom, najčešće pravosuđu”, izjavila je Teršelič.

Voditeljica Documente ocjenjuje kako Sud u Haagu nije savršeno odradio svoj posao, ali njezina ukupna ocjena o radu suda je više pozitivna nego negativna, posebno zato što je velik broj činjenica o zločinima utvrđen van razumne sumnje, što smatra jako važnim za izgradnju povjerenja.

Veći dio odgovornosti na Hrvatskoj

Očekivalo se da će Tribunal, kako kaže, donijeti stav kolika je odgovornost na tadašnjoj vlasti Srbije predvođenoj Slobodanom Miloševićem, a kolika na vlasti Republike Hrvatske.

“Nedvojbeno je najveća odgovornost za rat u Bosni i Hercegovini na tadašnjoj Miloševićevoj vlasti u Srbiji. Tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman s Matom Bobanom u Herceg-Bosni je vodio pogrešnu politiku te postoji objektivna odgovornost za hrvatsko-bošnjački rat. Naravno, za rat su potrebne dvije strane, ali je apsolutno van svake sumnje da je tu veći dio odgovornosti na Hrvatskoj”, smatra Teršelič.

Točnim ocjenjuje da je mali broj zločina počinjenih nad Hrvatima u srednjoj Bosni procesuiran, ali misli da se te stvari ne mogu promatrati procentualno, jer pravosuđe radi svojim tempom.

Smatra da bi bilo konstruktivno da vlade u regiji formiraju fond i zakone za obeštećenje žrtava unutar svojih država, jer obeštećenja, tvrdi, nisu adekvatna ni u jednoj od postjugoslavenskih država.

Dogovor Hrvatske i Crne Gore kao primjer

Jednim od najvećih propusta Tribunala vidi činjenicu da nije imao nikakav fond za obeštećenje žrtava.

“U stanju smo maksimalnog uznemirenja, pa je time veća odgovornost na vladama da rade na izgradnji pomirenja, a one to ne rade. Republika Hrvatska trenutno ima vodstvo na razini premijera i predsjednice koje šalje ambivalentne poruke”, upozorava Teršelič.

Kao dobre primjere rješavanja spornih pitanja vidi dogovore koje su Hrvatska i Crna Gora postigle u pregovorima o obeštećenju nakon rata.

Postignut je sporazum po kojem je Crna Gora pomogla u obnovi i razvoju Konavala, općine koja je bila poharana u operacijama bivše Jugoslavenske narodne armije, uz podršku velikog broja vojnika iz Crne Gore.

Svi zločini se neće moći istražiti

Između tih dviju država, nakon postupka pred sudom u Podgorici za zločine počinjene u Morinju, postignut je i proces individualnog obeštećenja.

“Među Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Srbijom treba voditi pregovore kako ćemo jedni drugima pomoći na razini najviših predstavnika naših država. Kako će Hrvatska pomoći kroz razvoj s jedne strane, a kako s druge strane formirati fond za individualno obeštećenje koje se ne smije vezati samo uz sudske presude, jer je neminovno da se svi zločini neće moći istražiti i procesuirati.”

“Ako nema dobre volje i ako se ne uviđa da je primjeren korak, u duhu pomirenja, obeštećenje, krenut će tužbe. Oni koji su preživjeli logore nisu oni koji bi trebali voditi računa hoće li doći do povišenih tenzija”, zaključila je Vesna Teršelič.

Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

Molimo Vas unesite komentar
Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

+ eighty six = ninety four