Protekli saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zabilježio je značajne uspjehe, ali još uvijek mnogo toga treba uraditi, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (BiH) Denis Zvizdić, javlja Anadolu Agency (AA).
Zvizdić i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović, u četvrtak u Sarajevu održali su konferenciju za novinare povodom četiri godine rada aktuelnog saziva Vijeća ministara BiH.
Zvizdić je tom prilikom ukazao na prioritete među kojima su članstvo u EU i NATO-u, kao i ekonomski rast zemlje.
”Mislim da rad Vijeća može biti matrica, primjer kako raditi u BiH i kako korak po korak doći do ciljeva”, rekao je Zvizdić.
Istakao je kako su su 2016. i 2017. su bile najznačajnije, najefikasnije i najvažnije evropske godine BiH.
Podsjetio je kako je završen proces odgovaranja na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu Mišljenja o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU). Odgovori su upućeni u Brisel, čime je ispunjen glavni preduslov za sticanje kandidatskog statusa.
Istakao je kako BiH opravdano očekuje da do kraja godine dobije kandidatski status, te podsjetio na današnji sastanak s Radnom grupom Evropske unije za područje Zapadnog Balkana (COWEB).
U sazivu ovog Vijeća Evropska komisija je uklonila Bosnu i Hercegovinu s EU crne liste pranja novca, a zemlja je skinuta i sa sive liste Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF).
Također, javni dug BiH smanjen je za 750 miliona KM. Cjelokupan iznos klirinškog duga vraćen je BiH, a prvi put je na državnom nivou usvojena srednjoročna strategija upravljanja dugom.
Zvizdić je ukazao na značajan ekonomski rast Bosne i Hercegovine kada je riječ o regiji. Naime, ukupna robna razmjena BiH u 2018. iznosila je 31,17 milijardi dolara, a rast prihoda u 2018. bio je za 7,5 posto veći nego u 2017. i iznosio je oko 7,5 milijardi dolara.
Osvrnuo se na pozitivne ekonomske pokazatelje, pogotovo kada je riječ o turizmu, koji je jedna od najbrže rastućih grana privrede u BiH. Isto tako, smatra kako je potrebno učiniti još mnogo toga, pogotovo kada je riječ o realizaciji reformi.
Podsjetio je kako je BiH dobila poziv da dostavi prvi Godišnji nacionalni plan (ANP) za aktiviranje Akcionog plana za članstvo u NATO savezu (MAP).
”Nažalost, jedno tehničko, dominantno tehničko i stručno pitanje je prešlo na polje politike, na polje politikantstva i postala prepreka i u formiranja Vijeća ministara BiH”, rekao je Zvizdić.
Nada se da će se to pitanje riješiti i da će uskoro biti imenovan mandatar i novi saziv Vijeća ministara.
Osvrnuo se i na odlazak bh. državljana na strana ratišta ističući kako se u BiH vratilo 46 osoba, od toga 42 punoljetna. Zvizdić je rekao kako se na sirijskom ratištu nalaze 102 punoljetna državljanina BiH, tačnije 54 muškarca i 48 žena.
Istakao je kako se u BiH moraju poštivati vladavina prava i zakoni te nastaviti saradnju sa susjedima i regionom.
”Ja mislim da procesi pomirenja moraju biti jedan od baznih prioriteta za sve nas u narednom periodu. Moramo zatvarati teme iz prošlosti, a otvarati teme koje će povećati nivo međusobnog povjerenja, saradnje I pomirenja u BiH i kompletnoj regiji jer BiH je multietničko, multikulturalno društvo i takva treba da ostane. To je njena bit, suština”, smatra Zvizdić.
Istakao je kako se zemlja suočava s brojnim problema, ali ima i stvari koje idu u pozitivnom smjeru. Zvizdić je podsjetio kako je usvojeno 90 zakona u proteklom periodu, ali i ukazao na potrebu donošenja Zakona o zabrani govora mržnje.
”Smatram da govor mržnje kojem prisustvujemo u javnom prostoru je najveći uzročnik tenzija kojima svjedočimo u BiH i na Zapadnom Balkanu. Ako mi budemo u prilici, u ovom kratkom dijelu mandata, da nešto uradimo, mi ćemo probati da se tako nešto usvoji”, rekao je Zvizdić.
Govorio je i o migrantskoj krizi u zemlji te ponovio kako BiH želi biti dio rješenja.
”Ako granica prema EU ostaje hermetički zatvorena, ili bude potpuno zatvorena, onda ćemo i mi ići na hermetičko zatvaranje naše granice prema istočnim susjedima”, rekao je Zvizdić.
Poručio je kako se moraju riješiti pitanje sa susjedima te podsjetio da Iranci dolaze u Srbiju kao turisti, a onda prelaze u BiH kao migranti.
Ukazao je na ponudu iz Mađarske i drugih zemalja da BiH pomognu u rješavanju pitanja migracija.
”Migranti iz EU ulaze u BiH s namjerom da opet idu u EU. Dolaze iz Grčke, i ako je istina da je riječ o velikom broju migranta koji će u maju krenuti iz Grčke, onda ćemo mi zaista razmisliti da maksimalno zatvorimo granicu BiH”, rekao je Zvizdić.
Šarović je kazao kako je cilj na samom početku mandata da rade na standardima koji su za njih bili najvažniji, uz otvaranje tržišta i uklanjanje barijera.
Kada je riječ o vanjskoj trgovini, ostvarena je rekordna pokrivenost uvoza izvozom, a BiH je u završnoj fazi do članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Preostalo je i riješiti pitanje dostizanje standarda za izvoz crvenog mesa pošto je u završnoj fazi i da će taj posljednji korak se desiti u 2019.
Fokus u njegovom Ministarstvu bio fokus na uklanjanju barijera u trgovini sa susjedima, EU, Turskom, Rusijom…
Smatra kako je Sporazum o slobodnoj trgovini s Turskom važan za BiH jer trgovinu i ekonomske odnose s tom zemljom podiže na viši nivo i u korist je BiH.
