Ime dijeli sa slatko-kiselkastim voćem a gorak ukus u ustima onih koji se bave korupcijom nastaje od samog pomena imena Višnja Marilović.
Hrabra i neustrašiva, kakva je danas Višnja nije bila te 2011. godine kada je prijavila korupciju u kantonalnom javnom preduzeću Centar Skenderija u Sarajevu. Kao radnica u ekonomsko-finansijskom sektoru imala je potpuni pristup podacima i dokumentovala korupciju u vrijednosti oko tri miliona konvertibilnih maraka.
– Upravo u toj Skenderiji sam posjećivala prve koncerte i doživljavala lijepe momente kao tinejdžerka. Posle sam se zaposlila u toj istoj Skenderiji koja je pozitivno poslovala. Nisam mogla da gledam kako je ruše. Uredno sam prijavljivala nadređenim nepravilnosti ali na to niko nije obraćao pažnju. Nisam imala drugog izbora nego da odem u tužilaštvo, govori nam Marilovićeva.
Da je znala kroz kakvu će golgotu proći, tri puta bi razmislila, govori nam Višnja kojoj je odmah uručen otkaz, a prijeteće poruke stizale su sa svih strana.
– Vjerovatno sam emotivno odreagovala i prijavila korupciju. Da me je vodio racio dobro bih razmislila budući da sam samohrana majka, tada dvoje maloljetne djece, koju su zbog prijetnji policajci pratili u školu. Bilo je teško objasniti dječaku od šest godina zašto ga ne smijem pustiti ispred zgrade da se igra sa ostalom djecom. Jednom sam svom sinu pokušala objasniti zašto ga ne smijem pustiti vani, te kazala da sam ja prijavila neke čike koje su krale novac i da zbog toga ne može ići vani jer nije sigurno. Dijete me upitalo: Ako su oni lopovi, zašto smo mi u kućnom pritvoru?
Ovaj slučaj Višnje Marilović poslužio je i kao primjer prilikom donošenja Zakona o zaštiti uzbunjivača ili zviždača u BiH. Njega je inicirao Centar za odgovornu demokratiju Luna, a usvojen je u januaru 2014.
Bojan Bajić, koordinator Savjetodavnog centra za uzbunjivače COD Luna, pratio je cijeli ovaj slučaj, kao i donošenje Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije u BiH.
Predsudska zaštita daje mogućnost Agenciji za borbu protiv korupcije da dodijeli status uzbunjivača onome ko prijavi korupciju i nakon toga izda obavezujuću instrukciju, odnosno naredi rukovodiocu državne institucije da poništi sve štetne radnje protiv te osobe.
Tako Agencija za borbu protiv korupcije i Ministarstvo pravde BiH u tom periodu moraju da zaštite prijavitelja korupcije – od degradacije, premještaja na nižu poziciju, smanjenja plate, stvaranja neprijateljske radne atmosfere, otkaza, suspenzije, disciplinske kazne i slično.
Ovaj članak je omogućen zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Sadržaj je odgovornost Omladinskog centra “Vermont” i Otisak.ba i kao takav ne odražava nužno stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.
