More

    Zbog rata u Ukrajini: Dobrom dijelu svijeta prijeti ostanak bez pšenice

    - Advertisement -

    Srbijansko žito, u jeku rata u Ukrajini, bezmalo bi moglo da košta kao suho zlato. Kriza u Ukrajini ponovo je pokazala koliko je žitnica vrijedna. I dok je žetva ukrajinske pšenice dovedena u pitanje, pritisci na Srbiju rastu, jer mnoge zemlje EU žele da se dokopaju upravo srbijanskog zrna. U jesenjoj sjetvi zasijana je pšenica na 630.000 hektara, što je znatno više nego što je Srbiji potrebno.

    Proizvodnja pšenice, u ovim uslovima, postala je pravo blago, pa ne čudi što je jedna država EU antidatirala postojeće ugovore, kako bi se dokopala pšenice i kukuruza, pišu Novosti.

    Umalo nije nastao diplomatski skandal jer su prijavljeni zahtjevi prevazišli učtivost diplomatske prakse.

    Državne službe češljaju sada sve ugovore koji su sklopljeni prije odluke Vlade o zabrani izvoza pšenice, brašna, kukuruza i suncokretovog ulja. Falsifikovanjem isprava povećavaju se količine žita koje su prvobitnim ugovorima bile predviđene.

    Prošlogodišnji rod pšenice bio je 3,5 miliona tona. Potrebe Srbije su oko 1.550.000 tona, a to znači da ostatak može da se izveze. U zemlji i sada imaju dovoljno pšenice za izvoz, ali je Vlada stavila zabranu i ograničenja. Tako određene količine mogu da izađu samo u Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Italiju.

    “Kukuruz i pšenicu najviše izvozimo u Rumuniju i Italiju, a zatim u Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju, Albaniju, Austriju, Crnu Goru i Njemačku”, kazao je Branislav Gulan, agroanalitičar.

    I dok Srbija pokušava zabranom izvoza da stabilizuje sopstveno tržište, cijene na svjetskim berzama kukuruza i pšenice lete u nebo. Tako je, kako su Novostima rekli u Produktnoj berzi Novi Sad, pšenica u Čikagu prošle nedjelje koštala 384,05 dolara po toni, dok je u Parizu bila 364,50 eura po toni. U Čikagu se jučer trgovalo pšenicom po cijeni od 405,51 dolar po toni, a u Parizu za 399,25 eura po toni. To znači da je pšenica u Americi poskupjela za 5,6 posto, a u Parizu za 9,5 procenata, i to samo za sedmicu dana.

    “Osim zbog rata u Ukrajini, cijena pšenice u Čikagu raste i zbog suše u tim područjima, ali i inflacije”, ističu u Produktnoj berzi Novi Sad.

    “U Francuskoj je generalno manja površina posijana. A Ukrajina, na kraju, utječe na sve”, dodaju.

    Zbog rata u Ukrajini, ali i zbog zabrane izvoza žitarica iz Rusije, procjenjuje se da bi oko 30 posto svijeta moglo da ostane bez pšenice. Naročito ako se zna da ove dvije države učestvuju sa oko 30 posto u svjetskom izvozu pšenice, a kod kukuruza oko 20 procenata. U robnim rezervama sada ima 800.000 tona pšenice i milion tona kukuruza.

    Otisak.ba

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    three × = twenty seven