Zbog nedostatka novca otkriven tek dio tajni ranovizantijskog grada Balkis kod Laktaša

    Otrkivene su tri bazilike, te gornji, donji i srednji grad u kojem je između 3.000 i 5.000 stanovnika živjelo od polovine četvrtog do polovine sedmog vijeka.

    [Foto: AA]

    Na arheološkom nalazištu u selu Bakinci kod Laktaša, gradu Balkisu, prema procjenama stručnjaka završeno je tek pet do sedam odsto istraživanja, a zbog nedostatka novca trenutno se ne vrše iskopavanja.

    „Zasad smo otkrili tri ranovizantijske bazilike koje se nalaze van zidina grada i grad koji je sastavljen iz gornjeg, donjeg i srednjeg grada, s preko 480 metara odbrambenog zida“, kaže Bojan Vujinović, arheolog i direktor Zavičajnog muzeja Gradiška.

    Na osnovu parametara, procijenjeno je da je u gradu živjelo okvirno od 3.000 do 5.000 ljudi, a najveća od tri otkrivene bazilike dužine 40 i širine 17 metara mogla je da primi više od 500 vjernika.

    „Prostor je ogroman, nije čitav prekriven sakralnim ili svjetovnim objektima. Ukupna površina, posmatrajući kartografske prikaze, je oko milion kvadrata, s tim što je sam grad povšine oko 100.000 metara kvadratnih. Kad kažem to, mislim na sam grad u kome je živjelo imućnije stanovništvo. Ono što se dešavalo oko samog grada bile su kuće i kolibe od trošnog materijala ili drveta koje se teško mogu ispitati, istražiti u arheološkom smislu“, kaže Vujinović.

    Ranovizantijski grad Balkis prvi put se spominje 597. godine pri avarskom prodoru na ovaj prostor, kada je vojskovođa Bajan porušio 40 manjih utvrđenja, među njima i grad Balkis. Arheološka istraživanja počela su 2012. godine u kontinuitetu su nastavljena sljedeće četiri godine kada su otkrivene tri bazilike van zidina grada.

    „Zasad smo radili samo akropolj, gornji dio grada, gdje smo prosto zakačili jednu manju prostoriju većeg objekta. Dobili smo dosta podataka u smislu kad gledamo neke kovanice čitav prostor i život na ovom gradu možemo posmatrati negdje od polovine četvrtog vijeka pa sve do polovine sedmog vijeka. Bilo je tu raznih turbulencija od raznih rušenja i paljenja, što se moglo ustanoviti kroz istraživanja do doziđivanja i preziđivanja raznih zidova, što unutar bazilika tako i unutar samog grada“, rekao je Vujinović.

    Prema njegovim riječima, u pitanju je najstarije episkopsko središte na prostorima entiteta Republika Srpska, a Balkis je bio izvor hrišćanstva za radijus od 150 kilometara.

    „Na ovom lokalitetu smo pronalazili novac sa daleke maloazijske obale, dalekog istoka, a s druge strane kovanice iz Rima, tako da je postojala frekvencija putnika namjernika, vojskovođa“, rekao je Vujinović i dodao da je pronađeno i dosta natpisa na latinskom i na rimskom.

    Najveći i najznačajniji dio predmeta pronađenih na ovom lokalitetu trenutno je izložen u okviru stalne arheološke postavke u Zavičajnom muzeju u Gradišci, a ostatak je u muzejskom depou.

    „Mogu slobodno reći da smo na samom početku. Posmatrajući ono što smo mi do sada istražili, možda je to pet do sedam odsto čitavog lokaliteta i imamo naznake i konture otprilike kako je taj grad izgledao. Ono što bi mogla biti prva smjernica za dalje je da napravimo lidar snimanje gdje bi pokušali da ustanovimo čitave prostorije i konture ne samo grada nego i drugih sakralnih objekata koji se nalaze van grada“, rekao je Vujinović.

    Na pitanje zašto su prekinuta istraživanja, on je odgovorio: „U principu kao i svi arheološki lokaliteti i svi arheolozi muku muče uglavnom sa iznalaženjem finansijkih sredstava.“

    „Sve što smo dosad investirali uglavnom je bilo putem određenih projekata povlačenja sredstava uglavnom od Ministarstva civilnih poslova BiH i od evropskih fondacija“, rekao je Vujinović i dodao da su domaćim arheolozima veliku pomoć pružili stručnjaci sa univerziteta UCLA i Cambridge.

    Ekipa Anadolu Agency (AA) posjetila je ovaj lokalitet u pratnji Vujinovića i mještana koji su ponosni na Balkis. Ovaj ranovizantijski grad nalazi se na dvadesetak kilometara od Laktaša, a nakon asfaltiranog puta potrebno je i nekoliko kilometara proći strmim šumskim putem do nepristupačne lokacije. Po dolasku na lokaciju, jasno je da je stanovništvo na tom mjestu potražilo zaštitu pred raznim vojskama.

    Osim stručnjaka, veliku ulogu u otkrivanju Balkisa imali su i mještani. Milorad Dakić, koji sada ima titulu arheologa amatera, odigrao je jednu od glavnih uloga u dovođenju arheologa na ovo područje .

    „Malo me zainteresovao ovaj dio jer su govorili da je ovo grad Marije Terezije, gradina. Međutim mi smo hodali i vidimo da se poneki novčić našao. I drugi predmeti, sjekire, koplja sve iz rimskog doba“, ispričao je Dakić ekipi AA.

    Rođen je nedaleko od pronađenih bazilika, a sjeća se dok je bio dijete na zidine Balkisa dolazile su i ekskurzije. Tek kasnije, osim zidina otkrivene su bazilike koje iako su sada u šumi ranije bile ispod obradivog poljoprivrednog zemljišta. Mještani su osnovali i Fondaciju za istraživanja ovog područja kako bi arheolozima olakšali posao.

    „Samo što smo siromašna zemlja, ne možemo početi raditi. Odnosno, možemo početi raditi, ali nemamo sredstava da to otkrijemo jer je toliko veliko arheološko nalazište da stvarno ne znam ima li u okolici veće“, kaže Dakić.

    Na ovoj lokaciji pronađeni su novčići s likovima Justinijana, Dioklecijana, Konstantina, razni nakit, te motike, srpovi, noževi, budaci, alatke za malter, kao i strijele i koplja.

    Za turističku valorizaciju ovog lokalitet, za početak je, prema riječima Vujinovića, potrebno urediti infrastrukturu. Prilazni put kroz šumu probijen je prije par godina, a sada ga je potrebno redovno održavati.

    Turističke organizacije trebalo bi da ovaj lokalitet stavi na mapu ako bi se organizovale grupne ture i kako bi više ljudi saznalo za postojanje ovakvog nalazišta.

    „S druge strane, lokalitet nije u toj fazi da se može prezentovati bilo kome, nebitno je da li se radi o domaćem turisti ili iz inostranstva, o stručnjaku ili ne, lokalitet nije u fazi prezentacije da bi se na njemu nešto moglo dešavati“, kaže Vujinović.

    Moguće je, kaže on, bar jednom ili više puta godišnje organizovati seminare i radionice za studente iz regiona, što otežava činjenica da u Banjaluci nema katedre za arehologiju.

    „Šta će se desiti u budućnosti ni sam ne znam. Ono što bi prvo trebalo je potpuno zaštiti i istražiti ove objekte i iznaći način da se to prezentuje jer svaka druga priča je po meni izlišna“, dodao je Vujinović.

    [Foto: AA]

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    + fourteen = fifteen