Zbog čega se ne ukida roaming za zemlje regije?

    Proces ukidanja roaminga među članicama EU trajao je sedam godina i EK je zbog te odluke trpjela pritiske, jer mobilnim operatorima nije u interesu da gube profit od roaminga, pa ne treba očekivati da se to brzo desi na Zapadnom Balkanu.

    Roaming u Evropskoj uniji ukinut je 15. juna 2017. godine [EPA]

    Na samitu lidera Zapadnog Balkana i Evropske unije u Sofiji prošle nedjelje dogovoreno je da se u narednom periodu cijena prenosa podataka u romingu između zemalja Zapadnog Balkana i EU izjednači, ali nije postignut dogovor o cijeni razgovora i slanja SMS poruka niti je dogovoren iznos koji bi u narednom periodu operatori za roming usluge naplaćivali prilikom boravka građana balkanskih zemalja u Uniji.

    “Ako govorimo o romingu ekonomija Zapadnog Balkana, dogovor nije postignut onako kako bismo mi želeli da bude, već postoji dogovor o smanjenju cena rominga za prenos podataka. To znači da će se roming za prenos podataka izjednačiti na dve destinacije – Zapadni Balkan i EU. On će za nas biti značajno manji za prenos podataka u odnosu na ono što je do sada naplaćivano”, kaže pomoćnik srpskog ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Irini Reljin.

    Reljin u razgovoru za Tanjug, međutim, kaže da dogovor nije postignut u vezi s razgovorima građana mobilnim telefonom u romingu, a da Evropska komisija predlaže da operatori samoinicijativno snize cijene rominga, što, objašnjava, oni sada ne mogu da urade zbog zakonske regulativa EU.

    Niže cijene roaminga na Zapadnom Balkanu

    “Operatori su imali sastanke u Evropskoj komisiji, a dogovor vezan za prenos podatka biće obaveza za njih, ali to nema veze sa našom administracijom ili bilo kojom ekonomijom na Zapadnom Balkanu”, napominje Reljin, te dodaje da se za sada govori samo o smanjenju troškova rominga na teritoriji Zapadnog Balkana, a to podrazumijeva da se smanje cijene u nekoliko etapa kroz dogovore ekonomija tih zemalja.

    Reljin kaže i da će se cijene rominga na teritoriji država Zapadnog Balkana svakako smanjivati, ali pojašnjava da je važno razlikovati dvije teme koje se tiču rominga, a to su onaj unutar šest ekonomija ZB i drugo – usluge rominga kada građani Srbije borave u EU.

    Tema vezana za roming u EU je objašnjena u tački 3, dokumenta potpisanog u Sofiji i tu se kaže da će “potpisnici prihvatiti da olakšaju podršku putu koji se izabere”.

    “U ovom trenutku ne postoji nikakav dogovor i koliko smo mi informisani, naši operatori su odlazili na više sastanaka u Brisel. Postoji samo mogućnost da se snizi cena prenosa podataka što je najveći deo troškova cene rominga. Što se tiče razgovora i SMS poruka, mislim da se ništa od toga neće menjati u odnosu na sadašnje stanje”, kaže Reljin.

    Na pitanje Tanjuga šta je po njenom mišljenju “najveća kočnica” za ukidanje rominga, Reljin kaže da je to pitanje prije svega stvar tržišta i poslovanja kompanija koje te usluge pružaju, odnosno, da operatorima nije u ineteresu da ostanu bez novca od naplate usluge rominga.

    Podsjeća da ni u EU nisu sve zemlje ukinule roming i da postoje operatori koji su našli način kako da tu činjenicu opravdaju pred evropskim tijelima.

    “Dakle, ni kod njih to nije urađeno i potpuno je nerealno da ćemo mi to preko noći uraditi”.

    Opadaju prihodi od roaminga zbog Vibera

    Najprije, kaže, treba naplatu troškova jednog ka drugom operatoru smanjiti, a onda će se stvoriti uslovi za potpuno ukidanje.

    To znači da će ovim snižavanjem operatori biti pripremani za ukidanje rominga na maloprodajnom tržištu, odnosno za ukidanje naplate rominga od pretplatnika.

    Naime, kada se ovaj proces završavao u EU (a trajao je sedam godina), operatori su prvo morali da snize veleprodajne cijene rominga.

    Koliko god iz pozicije građana ukidanje rominga djelovalo lako i opravdano, kompanije ne mogu da se odreknu profita pa je i sama EK trpjela značajne pritiske kada je donijela odluku da to učini na svojoj teritoriji, a sada EU opet, od istih tih kompanija traži da roming ukinu na Zapadnom Balkanu.

    U trenutku kada je EU ipak donijela odluku da se među većinom članica ne naplaćuje roming, neke kompanije su odlučile da tada povećaju cijene prema operatorima u Srbiji zbog čega su oni imali ogromne gubitke.

    Prema posljednjim raspoloživim podacima, prihodi od rominga, koji obuhvataju prihode koje donose pretplatnici (outbound roaming) i prihode koje donose inostrani pretplatnici (inbound roaming) opadaju iz godine u godinu u Srbiji.

    Podaci Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) Srbije pokazuju da je 2012. godine ukupan prihod od rominga srpskih operatora državama van regiona iznosio 62,63 miliona evra, 2014. godine 47,56 a posljednji podaci iz 2016, godine pokazuju da je prihod od rominga među tri domaća operatora pao na 38,09 miliona evra.

    Ovaj pad se često pravda pojavom drugih servisa, odnosno načina komunikacije, kao što je povećan broj korisnika aplikacija poput Vibera, WhatsAppa…

    Najprije sniženje cijena na veliko

    Evropska komisija predlaže da srpski operatori samoinicijativno snize cijene rominga, ali evropski nisu u mogućnosti da to urade jer zakonska regulativa EU ne predviđa uticaj administracija na ove cijene.

    Kako bi se izbjegli nagli gubici telekomunikacionih kompanija koje planiraju dugoročno svoje investicije, a neke od njih su vezane za razvoj 5G mreže u Srbiji, neophodno je u etapama snižavati cijene.

    Srpski operatori plaćaju cijene na veleprodajnom tržištu za roming i za sada nema zvaničnog dogovora da operatori iz EU sa ZB zajedno snize cijena ovih usluga.

    Tek kada budu snižene cijene na veliko otvoriće se mogućnost za niže cijene u maloprodaji, odnosno, ono što će građani moći da osjete.

    Iz RATEL-a kažu da se u javnosti kroz netačne interpretacije stvara utisak da će do dogovora o romingu doći veoma brzo, te podsjećaju da je 2014. godine potpisan regionalni sporazum o snižavanju cijene rominga između Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije i da se među ovim zemljama već četiri godine postepeno snižava cijena usluga rominga.

    “Definisane su još tada maksimalne cene na nivou maloprodaje, odnosno veleprodaje, za govorni saobraćaj, sms i prenos podataka i one se smanjuju. To u praksi znači da svaki operator pojedinačno sa svakim operatorom iz druge zemlje potpisuje roming ugovore u kojima se definišu cene koje ne mogu biti veće od onih koje su propisane”, objašnjava direktor RATEL-a Vladica Tintor.

    Prije svega, kaže, u pitanju su političke odluke na nivou EU, a da bi uopšte došlo do ukidanja rominga za građane Zapadnog Balkana, potrebno je da se napiše dokument koji bi bio obavezujući za sve učesnike u ovom procesu i u njemu bi bila definisana dinamika tog procesa za svaku godinu.

    Evropska komisija mora, prije svega, da ubijedi sve operatore na svojoj teritoriji da krenu sa postepenim ukidanjem, a kada je riječ o regionu, ni tu stvari nisu do kraja dogovorene.

    Albanija je prije nekoliko godina u posljednjem trenutku odustala da potpiše dokument za snižavanje cijena među ekonomijama šest zemalja, a tržište Kosova i Metohije i dalje je opterećeno političkim pitanjima.

    Ukupni prihodi od usluga rominga na maloprodajnom nivou u državama potpisnicama Sporazuma iz 2014. godine na kraju 2016. iznosio je 5,24 miliona evra.

    Cijene iz 2017. godine za usluge rominga (poziv, sms, internet prenos podataka) i dalje su važeće pa je tako maksimalna maloprodajna cena (bez PDV) odlaznog poziva u romingu po minutu 0,19 evra, a dolaznog 0,05 evra.

    SMS poruka u maloprodaji maksimum košta 0,06 evra a najviša maloprodajna cijena za usluge prenosa podataka po jednom kilobajtu je 0,20 evra.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × one = 6