Bosna i Hercegovina jučer u Trstu nije prisustvovala potpisivanju Ugovora o pristupanju Transportnoj zajednici.
Transportna zajednica predstavlja svojevrsno formiranje jedinstvenog tržišta transportne infrastrukture – i kopnenog i pomorskog saobraćaja između EU-a i zemalja Zapadnog Balkana. Ugovor su potpisale Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i Kosovo.
U Trstu se razgovaralo o budućnosti Zapadnog Balkana u društvu njemačke kancelarke Angele Merkel, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i talijanskog premijera Paola Gentilonija kao domaćina i predstavnika Evropske unije.
Plan je da zemlje Zapadnog Balkana usvoje pravne propise EU-a, povoljnije i planski grade autoputeve i brze saobraćajnice, modernizuje pruge i ubrzaju protok roba.
– BiH je do sada izgubila, zbog nedostatka ovog strateškog dokumenta, po mojoj procjeni, najmanje 200 miliona eura. Ako nemamo strategiju ne možemo participirati niti za sredstva Evropske unije kroz IPA-u ni kroz ovu platformu za Zapadni Balkan što je na godišnjem niovu novih stotinjak miliona eura – izjavio je Mirko Šarović, ministar spoljnih poslova i ekonomskih odnosa BiH.
Na osnovnoj listi prioriteta BiH se nalaze četiri projekta o dionicama Koridora Vc, dvije dionice u Federaciji BiH, jedna u Republici Srpskoj, ali i revitalizaciji Luke Brčko.
Riječ je o dionici autoputa Vc, na potezu Ponirak-Vraca, odnosno Zenica-Tunel čija je vrijednost 83,9 miliona eura, od čega je BiH dobila grant od 15,9 miliona eura.
Druga dionica je Zenica-Gračanica s ukupnom investicionom vrijednošću od 66,9 miliona eura, a grant za BiH je 11,8 miliona eura.
Treća dionica je Johovac-Rudanka čija je vrijednost 80 miliona eura, a grant za BiH je odobren u iznosu od 15,3 miliona eura.
Luka Brčko je četvrti projekt vrijednosti od 10,1 milion eura, za koji su BiH odobrena grant sredstva u iznosu od 3,1 milion eura.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić potvrdio je da su Bosni i Hercegovini na Samitu lidera zapadnog Balkana u Trstu načelno odobrena četiri kandidirana projekta, iznimno važna za infrastrukturni razvoj.
– Govorimo o velikoj investicionoj vrijednosti koja iznosi oko 250 miliona eura, od čega smo dobili oko 46 miliona eura grant sredstva koja će nam omogućiti da krenemo u realizaciju ova četiri izuzetno važna projekta za infrastrukturno unapređenje ambijenta u BiH, a samim tim i dobru podlogu za jačanje ekonomije i privlačenje stranih investicija – kazao je Zvizdić.
Četiri odobrena projekta našoj zemlji su privremeno suspendirana, što znači i obustavu pristupa novcu namijenjenom za njihovu realizaciju, javljaju agencije.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH je kazao da se još uvijek radi na mogućnosti da BiH postane dio transportne zajednice i da taj akt bude potpisan.
– Iako već dugo vremena potpuno nerazumnom odlukom i blokadom iz Republike Srpske nismo u mogućnosti da postanemo dio transportne zajednice, dio jednog važnog projekta kojem će u ovome trenutku pripasti sve države zapadnog Balkana i države Evropske unije – istakao je Zvizdić.
Izrazio je očekivanje da će ipak uspjeti dogovoriti da BiH potpiše taj dokument, te da će svi oni koji učestvuju u ovom procesu biti do kraja razumni i da neće spriječiti ogromne posljedice koje bi građani BiH imali nepotpisivanjem tog sporazuma koji će BiH omogućiti nove investicije u brojnim infrastrukturnim sektorima.
– Vlada RS-a je blokirala odnosno postavila zahtjeve koje Vijeće ministara BiH ne može prihvatiti. Dok sam ja predsjedavajući Vijeća ministara BiH nikada nećemo prihvatiti da BiH u međunarodnim ugovorima predstavljaju entitetski ministri. Zahtjev da se rotiraju ministri koji će predstavljati BiH u Transportnoj zajednici ne dolazi u obzir kao ni promjene ugovora koje je Vlada RS-a dostavila dan prije potpisivanja ugovora o Transporatnoj zajednici – izjavio je Zvizdić za N1. Bez potpisa sredstva neće biti operativna.
– Više od 500 miliona maraka bit će na čekanju dok oni koji potpuno blokiraju, mislim na Vladu Republike Srpske, promjene svoj stav i mišljenje. U protivnom, šteta je ogromna za sve građane BiH – dodao je Zvizdić.
Tokom samita prihvaćeno je ukupno sedam projekata iz regije, čija je vrijednost 538,8 miliona eura. Srbija je dobila zeleno svjetlo za dva, a Makedonija za jedan.
Projekti se sufinansiraju, tako da dio novca moraju osigurati vlasti država kojima su projekti dodijeljeni. Sredstva za projekte će se, osim iz BiH i Evropske komisije, finansirati kreditima Evropske investicione banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.
Inače, evropski zvaničnici su na samitu u Trstu saopštili da stavovi Vlade RS-a o uvođenju dodatnih zaštitnih mjera za željeznice u BiH, kao i da u razgovorima sa EU-om učestvuju i entitetski ministri iz oblasti saobraćaja, Evropskoj komisiji nisu prihvatljivi.
Stav evropskih institucija je da bi popuštanje jednoj strani dovelo do zahtjeva drugih zemalja, što bi onda dovelo do izvjesne propasti cijelog Sporazuma o transportnoj zajednici jugoistočne Evrope.
Iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH saopštili su da uvjeti iz RS nisu prihvatljivi jer ih smatraju suprotnim s ustavnim nadležnostima, a ističu da su svi dijelovi ugovora već usaglašeni sa ostalim zemljama u regiji koje su potpisale sporazum o transportnoj zajednici.
U saopštenju ističu da Evropska komisija nije dala saglasnost za zahtjeve koje postavlja Vlada RS-a.
Vlada RS-a je Ugovor blokirala zahtijevajući da u definiranju stavova u ime BiH u okviru Sekretarijata transportne zajednice učestvuju tri ministarstva (državno i dva entitetska), što nije u skladu sa unaprijed dogovorenim procedurama.
U Trstu je ove godine, nakon Berlina, Beča i Pariza, održan četvrti po redu Samit Zapadnog Balkana u okviru Berlinskog procesa.
Samit je bio prilika kako bi se šest država Zapadnog Balkana, uz učestvovanje predstavnika zemalja članica Evropske unije, ekonomski i politički intenzivnije povezalo te kako bi se pokrenuli evropski procesi u vremenu kada je Unija privremeno zatvorila vrata za nove članice dok ne ispune sve potrebne uvjete za članstvo.
Glavna poruka samita bilo je jačanje regionalne saradnje, odnosno povezivanja na zapadnom Balkanu, kao ključnom elementu za ubrzanje evropskih integracionih procesa regiona, jačanje ekonomske saradnje, prvenstveno u oblasti sektora malih i srednjih preduzeća, IT sektora, nauke…
