Zbog ‘bijele kuge’, na Balkanu godinama nestaju ‘cijeli’ gradovi

    Negativne stope prirodnog priraštaja (odnosa broja rođenih i umrlih) godinama prisutne u našoj regiji.

    Kada se materijalno izbori i osigura, kako kaže jedan sagovornik, u mnogo slučajeva bude kasno [balkans.aljazeera.net - Arhiva]

    Teška socijalna situacija, neriješeni stambeni status, kao i upitna sigurnost zaposlenja (ukoliko ga uopće ima) neki su od ključnih razloga zašto se mladi bračni parovi u regiji ne odlučuju da rade na povećanju brojnosti svoje porodice. Dileme oko selidbe sa Balkana u prosperitetnije evropske države, ili, pak, borba za bolje uvjete života na ovom podneblju često iz životne računice izbace dobijanje potomstva, piše portal Al Jazeere, prenosi Otisak.ba.

    Sve ovo je dovelo da godinama Zapadnim Balkanom hara “bijela kuga”. Kada se materijalno izbori i osigura, kako kaže jedan sagovornik Al Jazeere, u mnogo slučajeva bude kasno.

    “Kad na vrijeme ne razmišljaš o nekim životno važnim odlukama, poslije se kaješ cijeli život. Ne kažem da su djeca takva odluka, jer se ona (uglavnom) rađaju spontano, neplanski, iznenada i budu neopisiva radost. No, kad si mlad, ganjaš karijeru ili pokušavaš osigurati sebi krov nad glavom, jednostavno te poremete prioriteti i, dok dlanom o dlan, prođe mladost”, ističe Nedžad, koji se želio predstaviti samo imenom.

    ‘Je li sve moglo drugačije?’

    On ističe kako “već godinama živimo u nekim kriznim vremenima, ili se bar stvara takva atmosfera”.

    “I onda, razmišljajući u tim materijalističkim formama, nekako uvijek imamo za svakodnevni život, najam stana ili ratu kredita, automobil ili ljetovanje, ali se ne odlučujemo za dijete. Očito je problem u glavama, priznajem. Ne živim s roditeljima, ali zamislite kako je tek teško odlučiti se nekome ko je pod zajedničkim krovom na proširenje porodice”, govori za Al Jazeeru te dodaje kako zajednički život ima svojih prednosti

    “Ima to svoje prednosti, jer su tu baka i djed, koji uvijek mogu biti od pomoći, ali opet bi čovjek želio živjeti samostalno, imati svoj kutak. I tako se vrtimo u krug.”

    Ono što je najgore je proticanje vremena, kada čovjek shvati kako je “pola života iza njega”.

    “Imaš stan i auto, uglavnom pod kreditom, kakav-takav posao, ali ste ostali sami. E, to je već za staviti prst na čelo i razmisliti – je li sve moglo drugačije?”, pitanjem zaključuje Nedžad.

    ‘Debeli minusi’ prirodnog priraštaja

    Ono što je neupitno i nesumnjivo je statistika, a ona pokazuje “debele minuse” prirodnog priraštaja. Prema podacima agencija za statistiku u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, trend negativnog prirodnog priraštaja (kada je broj umrlih veći od broja živorođenih), odnosno “bijele kuge”, prisutan je već godinama.

    Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, od 2010. do prošle godine prisutna je negativna stupa prirodnog priraštaja, a najgora situacija je u posljednje četiri godine. Kako pokazuju podaci ove agencije, 2014. godine je 5.712 osoba više umrlo nego rođeno (rođeni 30.268 – umrli 35.980), godinu kasnije je ta razlika povećana na 8.380 (29.770 – 38.150), da bi tokom 2016. godine bilo rođeno 30.183, a umrla 36.571 osoba – razlika 6.388.

    Prošle godine je ponovo porasla ova razlika, odnosno povećala se negativna stopa prirodnog priraštaja. Umrlo je 36.336 osoba, dok ih je rođeno 29.158. Razlika između ova dva broja iznosi 7.178.

    Godina Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj
    2010 33.528 35.118 -1.590
    2011 31.811 35.028 -3.217
    2012 32.547 35.817 -3.270
    2013 30.684 35.662 -4.978
    2014 30.268 35.980 -5.712
    2015 29.770 38.150 -8.380
    2016 30.183 36.571 -6.388
    2017 29. 158 36.336 -7.178

    [Agencija za statistiku BiH]

    Kako pokazuju cifre iz navedene tabele, Bosna i Hercegovina je kroz negativni prirodni priraštaj kroz osam proteklih godina izgubila više od 40.000 stanovnika, a uz neumitni odlazak mladih van države u tom periodu su “izumrli” gradovi veličine od Bihaća do Zenice.

    Strašne cifre iz 2017. godine

    Negativni prirodni priraštaj u Hrvatskoj u posljednjih sedam godina odnio je približno 90.000 stanovnika, što je više nego alarmantno, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Vlada Hrvatska nudi projekte iz stanogradnje, nadoknadu rodiljama i druge oblike novčane pomoći, ali to ne pomaže.

    Ukoliko posmatramo period 2011-17, može se primijetiti kako je broj umrlih između 50.000 i 52.000 godišnje (s izuzetkom prošle godine), dok broj živorođenih pada iz godine u godinu. Drastične brojke zabilježene su lani, kada je broj živorođenih bio 36.647, a broj preminulih 54.261 – razlika je više od 17.600.

    Godina Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj
    2011 41.197 51.019 -9.822
    2012 41.771 51.710 -9.939
    2013 39.939 50.386 -10.447
    2014 39.566 50.839 -11.273
    2015 37.503 54.205 -16.702
    2016 37.537 51.542 -14.005
    2017 36.647 54.261 -17.614

    [Državni zavod za statistiku Hrvatske]

    Nestanak cijelih općina

    Kako su za Al Jazeeru naveli iz Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u periodu od 2006. do 2016. godine broj stanovnika je, samo na osnovu prirodnog priraštaja, smanjen za približno 385.000. Podaci iz prošle godine još nisu obrađeni.

    “Godišnje smanjenje broja stanovnika od oko 35.000 lica dovodi do zaključka da svake godine nestaje opština veličine Prijepolja, Bečeja ili Savskog venca [Beograd]”, navode iz Republičkog zavoda.

    Slično kao i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, od 2011. do 2016. godine najveći pad prirodnog priraštaja bilježi se u posljednjih nekoliko godina.

    Godina Živorođeni Umrli Prirodni priraštaj
    2011 65.598 102.935 -37.337
    2012 67.257 102.400 -35.134
    2013 65.554 100.300 -34.746
    2014 66.461 101.247 -34.786
    2015 65.657 103.678 -38.021
    2016 64.734 100.834 -36.100

    [Republički zavod za statistiku Srbije]

    Iz Republičkog zavoda još navode kako od 169 opština u Srbiji u samo pet njih je pozitivna stopa prirodnog priraštaja bila 2016. godine. Najbolja slika je 2016.  godinebila u Tutinu (7,9 promila), potom Novom Pazaru (6,0 promila), Preševu (3,1 promila), Novom Sadu (1,3 promila) i Sjenici (1,1 promila).

    I Vlada Srbije je najavila finansijsku pomoć za povećanje porodica, no trebat će još mnogo vremena da se obuzda ovaj negativan trend.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    six × = thirty six