More

    Zašto je ‘neprimjereno’ govoriti o logorima u Srbiji

    Facebook profil kolumniste Dragana Bursaća je blokiran zbog 'neprimjerenog sadržaja'.

    - Advertisement -

    Facebook profil kolumniste Dragana Bursaća je blokiran “zbog neprimjerenog sadržaja”.

    U statusu postavljenom na društvenoj mreži, Bursać se obratio riječima: “Braćo Srbi ovo vam je konc-logor za Bošnjake ‘Šljivovica’, kod Užica. Pa recite da Srbija nije izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu…'”

    Prema pravilniku ove društvene grupe, objavljivanje fotografija s eksplicitnim sadržajima sankcionira se privremenim blokiranjem profila.

    Međutim, Bursać navodi da u ovom slučaju riječ o masovnijoj prijavi, koju je organizirala neka nacionalistička grupa, koja se očigledno ne slaže sa stavom kolumniste.

    “Nakon objave statusa imao sam najmanje 1.000 podjela u prvih pola sata, a samo moj profil je blokiran. Dakle, ako je radio Facebookov algoritam, onda bi se po automatizmu trebali blokirati profili i korisnika koji su moj status podijelili. Ovdje je, očigledno, bio sporan sadržaj statusa, i moje ime i prezime uz tekst”, govori Bursać.

    Logoraši mučeni, prebijani, izgladnjivani…

    Bursać u svojem izlaganju, uz fotografiju golih muškaraca koje čuvaju naoružani ljudi u policijskim uniformama Srbije sredinom 1990-tih, ukazuje da je u centru Srbije postojao logor, u kojem je “mučeno, prebijano, izgladnjivano” preko 800 bosanskih muslimana sa prostora Žepe.

    Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović pojašnjava da je više stotina ljudi nakon pada Srebrenice i Žepe pokušalo spas naći u susjednoj Srbiji, gdje su ubrzo uhapšeni i odvedeni u logor.

    “Na licu mjesta, prilikom hapšenja, jedna osoba je ubijena. Zbog njihovog velikog broja, zarobljenici su deportirani u ‘Šljivovicu’ i ‘Mitrovo polje’, u centralnoj Srbiji. Prema zvaničnim iskazima svjedoka, tu je bilo mnogo torture i nekoliko ubistava”, kaže Tahirović.

    [Facebook / Screenshot]
    “Mi smo 2007. godine pokrenuli postupak pred pravosudnim institucijama Srbije, u pokušaju dolaženja do počinioca zločina. Ubrzo smo došli do imena 37 počinioca zločina nad zarobljenim Bošnjacima. Godine 2012. pokrenuli smo krivičnu prijavu protiv ovih osoba na sudu u Beogradu, a uporedo s tim postupkom pokrenuta je krivična prijava pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine za ista lica. Procesi su još uvijek u toku”, govori Tahirović.

    Zločini tonu u ‘debeli’ zaborav

    Bursać ističe da se o slučaju “Šljivovice” i sličnih lokaliteta treba često govoriti, jer kada se time niko ne bavi, “stvar de facto tone u debeli zaborav”.

    “Ovdje je riječ o golim činjenicama i ne želim dozvoliti da se slučaj poput ‘Šljivovice’ zataška. U tom logoru je 800 ljudi zlostavljano, dok je, prema raspoloživim podacima, troje podleglo od batina. Očigledno je da je ova priča za Srbiju završena, a čini se da i Bosna i Hercegovina nema interesa u pronalaženju odgovornih za zločine”, kaže Bursać.

    Tahirović ukazuje da je Osnovni sud u Beogradu prvobitno odbacio prijavu ističući tvrdnju da na prostoru Srbije nije bilo ratnih zločina, dok se u Bosni Hercegovini ništa nije pokrenulo sa “mrtve tačke”.

    “Ovo što radim djeluje kao ‘naknadna pamet’, ali bolje ikad nego nikad… Istina treba kad-tad izaći na vidjelo”, poručuje Bursać.

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    − one = nine