More

    Zajednica se pita

    spot_imgspot_img
    Sponzorisan članak

    Nedavno je kod nas pokrenut konkurs za program „Fondacija našeg kraja – Zajednica se pita!“, koji će biti otvoren do 29. januara 2021. Ideja ovog konkursa, u organizaciji Trag fondacije i uz podršku fondacije Porticus, jeste da se lokalne zajednice osnaže kroz osnivanje fondacija. O tome zašto su baš fondacije sjajan način da se jedna zajednica dugoročno promijeni na bolje, kao i o detaljnijem toku programa pričamo sa Marijom Mitrović i Vjekoslavom Vukovićem iz Trag fondacije.

    Za početak, šta su to lokalne fondacije?

    Marija: Vjerovatno je najjasnije ako razložimo taj pojam. Fondacija spaja ljude koji imaju ideje sa onima koji imaju sredstva da ih sprovedu u djelo. A lokalna fondacija čini isto to – samo na lokalu, u jednom gradu, opštini, kantonu ili regionu. S njom su, dakle, i sredstva i ciljevi lokalni. Ona uključuje građane u postavljanje svojih programskih prioriteta, podržava inicijative sugrađana za rješavanje lokalnih pitanja, a novac za tu podršku pribavlja upravo od pojedinaca i preduzeća u istoj toj zajednici. Otud i glavni moto programa – Zajednica se pita.

    Da li je to nov način udruživanja i po čemu se razlikuje od drugih građanskih udruženja?

    Vjekoslav: Nije nov, a ni rijedak. Zapravo, danas postoji preko 2.000 lokalnih fondacija širom svijeta. Osim u zakonu i pojedinostima kao što su upravni odbori od kojih se očekuje aktivno uključivanje u razvoj fondacije, razlika je u tome što udruženja samostalno sprovode svoje inicijative, dok su fondacije primarno donatori i realizaciju tih inicijativa podržavaju i materijalnim i nematerijalnim resursima. Ta naizgled mala razlika – postojanje fonda – omogućuje fondaciji da zauzme stratešku, dugoročniju ulogu u zajednici. Sa druge strane, činjenica da se fond puni upravo sredstvima iz zajednice govori nam da fondacija mora biti u stalnom dijalogu sa svojim sugrađanima, osluškivati probleme i ideje. Baš zbog te dinamike, lokalne fondacije su se pokazale kao ključni pokretač promjena u zajednici, jer mobilišu, inspirišu i osnažuju građane da sami poboljšaju svoje neposredno okruženje.

    Ima li primjera uspješnih lokalnih fondacija u regionu?

    Marija: U Bosni i Hercegovini trenutno djeluju lokalne fondacije u Tuzli i Gradačcu. Fondacija tuzlanske zajednice je, recimo, bila vrlo aktivna oko prikupljanja neophodne opreme za medicinske radnike, sredstava za online školovanje socijalno ugroženih đaka i drugih potrepština za porodice koje su se našle na rubu egzistencije sa početkom pandemije. U Srbiji ima nekoliko vrlo istrajnih, a upravo je ovaj program 2020. iznjedrio još četiri koje će se razvijati u narednom periodu. Da zaključim – ima ih i imaće ih, nadamo se, sve više. Otud i ovaj program „Fondacija našeg kraja“.

    Kako program „Fondacija našeg kraja“ funkcioniše? Koji je prvi korak?

    Vjekoslav: Prvi korak je udruživanje. Dakle, okupite još dvoje ili više ljudi koji žive u istoj zajednici u kojoj i vi i sa kojima ćete zajedno raditi na osnivanju lokalne fondacije. Prijavite se za konkurs tako što ćete popuniti formular i u februaru se možda nađete na listi neformalnih grupa koje će dalje učestvovati u programu.

    Ali program se ne završava pobjedom, već tad zapravo počinje, zar ne?

    Marija: Tako je. Pobjednici u prvih 12 do 18 mjeseci prolaze period inkubacije koji prethodi osnivanju lokalne fondacije. Uz našu mentorsku podršku, imaju zadatak da u svojoj zajednici prikupe novac za rad svoje fondacije u ukupnom iznosu od 15.000 EUR. Da bi im olakšali posao, sve neformalne grupe će od nas dobiti 3.000 EUR za sprovođenje svojih kampanja a ova prikupljanja smo zamislili etapno, tako da će Trag fondacija udvostručiti svakih 3.000 EUR koje prikupe, kako bi što prije mogli da počnu sa pružanjem podrške inicijativama u svojoj zajednici. Ova postavka programa je važna iz više razloga. Naime, prikupljanjem novca grupa će ne samo uvježbati sposobnost prikupljanja sredstava, već će moći da testira da li su njihove ideje važne i njihovim sugrađanima i da li su ljudi u zajednici spremni da ih podrže, čime će napraviti dobar temelj za dugoročno održivu i nezavisnu lokalnu fondaciju koja može otvoreno i fleksibilno da podržava lokalne inicijative i tako doprinosi svom okruženju. Period inkubacije će im dodatno pomoći da izgrade svoj tim i razrade planove za razvoj fondacije kako bi u proces zvanične registracije fondacije krenuli spremni za novu fazu razvoja i implementaciju tih planova i ideja.

    Postoje li neke oprobane tehnike da se prikupi taj novac?

    Marija: Postoje brojni načini koji se mogu realizovati u skladu sa trenutnom epidemiološkom situacijom: kroz prikupljanje sredstava od prijatelja, poznanika i drugih pojedinaca koji će podržati ideju razvoja zajednice, kontaktiranje lokalnih preduzeća, pozive na društvenim mrežama a, kada za to bude vrijeme, i organizaciju događaja za prikupljanje sredstava… Recimo, Lokalna fondacija grada Temišvara je prvi novac prikupila tako što se udružila sa organizatorima lokalnog sportskog maratona. Lokalci su mogli da šalju inicijative za poboljšanje života u Temišvaru, a kroz prodaju trkačkih brojeva, sponzorstva lokalnih preduzeća i donacije građana prikupili su više od 10.000 EUR. Organizatori maratona su to duplirali, i kroz taj fond je kasnije podržano čak devet prijavljenih inicijativa.

    A koje su to lokalne inicijative koje jedna fondacija može podržati?

    Vjekoslav: Svaka fondacija je priča za sebe, zato što se potrebe razlikuju od mjesta do mjesta. Ona može finansirati kulturne, sportske, obrazovne sadržaje, inicijative okrenute poboljšanju infrastrukture ili životne sredine, revitalizaciju javnih prostora, građanski aktivizam ili nešto drugo što iskrsne u dijalogu sa sugrađanima. Jedan od nama najdražih primjera je projekat kojim je lokalna fondacija podržala nabavku dvije veš mašine za gradsko naselje izgrađeno 1960-ih, u kom stanari nisu imali potrebnu kvadraturu i infrastrukturu za veš mašine u svojim domovima. Nabavljena veš mašina je postavljena u pomoćni objekat u centru naselja, a uskoro je ono postalo mjesto ne samo pranja i slaganja veša, već okupljanja lokalnog stanovništva. Malo po malo, u prostoru su se našle stolice, stolovi i fotelje; ljudi su tu počeli da se druže, bave ručnim radom ili da zajedno prate sportske utakmice. Sada se tu nalazi i mini-teretana i prostorija u kojoj đaci osnovne škole spovode neke vanškolske aktivnosti. Na tom primjeru vidimo koliko jedna mala iskra, takoreći prosto rješenje za jedan svakodnevni problem, može da preraste u nešto veće, zbliži i pokrene zajednicu.

    Da li se ovaj program završava sa tim inicijativama?

    Marija: Ideja nam je da program ne završimo oštrim rezom. Naprotiv, sa svakom grupom koja uspješno preraste u lokalnu fondaciju, radićemo i u godinama koje dolaze, kroz individualno savjetovanje, finansijsku podršku, organizaciju nacionalnih i regionalnih događaja i povezivanje sa drugim fondacijama i međunarodnim mrežama. Želimo da im damo i ovaj prvi vjetar u leđa, ali da nastavimo da budemo uz njih i u narednim borbama.

    Ako želite da pokrenete promjene na bolje u svom kraju i vjerujete da udruženi možemo više sami, više o programu saznajte na: lokalnefondacije.ba

    Pitanja: Nenad Blagojević www.pricesadusom.com

    Fotografije: Tijana Janković Jevrić

    Čitano

    Povezani članci