Od ovog dana odnosi Bosne i Hercegovine i Evropske unije (EU) će se značajno intenzivirati, poručio je danas u Sarajevu šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU Lars Gunnar Wigemark nakon što je Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta predstavljen “Paket proširenja Evropske komisije za 2019. godinu”, javlja Anadolu Agency (AA).
Komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Johannes Hahn predstavio je Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta Paket proširenja Evropske komisije za 2019. godinu, a Wigemark je kazao da je ovo “historijski trenutak na evropskom putu BiH”.
Podsjetio je da je prije četiri godine stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kao rezultat opredjeljenja za zajedničkim radom u procesu evropskih integracija.
“Mišljenje komisije o aplikaciji za članstvo po prvi put daje vrlo sveobuhvatnu, sadržajnu mapu puta, koraka koje je potrebno poduzeti na ovom putu. Potvrđuje se da zemlja može postati članica i koji su to koraci koje treba poduzeti i ispuniti da bi se otvorili pristupni pregovori. EU stoji na raspolaganju BiH”, pojasnio je Wigemark.
Nije dovoljno, smatra on, deklarativno se ponašati nego i konkretno djelovati.
“Odgovori na gotovo 4.000 pitanja iz Upitnika Komisije, uključujući i procjene eksperata iz svih 28 zemalja članica kroz tzv. stručne misije, sadržani su u mišljenju. Pored toga, mišljenje sadrži i od preko 170 strana analize stanja u BiH u odnosu na standarde EU”, rekao je Wigemark.
Kako je kazao, kroz mišljenje se obrađuju ključne oblasti, politički i ekonomski kriteriji, kao i sposobnost zemlje da preuzme obaveze koje dolaze s članstvom.
“Mišljenje navodi da bi se pregovori trebali otvoriti u onom trenutku kada se ispune uslovi za to, a odluku će u konačnici donositi zemlje članice EU. Utvrđeno je 14 konkretnih prioriteta u oblasti demokratije, vladavine prava, funkcionalnosti, fundamentalnih prava i reforme javne uprave. Iznad svega, naglašava se potreba napretka u oblasti vladavine prava, zatim, BiH treba unaprijediti funkcionisanje pravosuđa, jer građani ove zemlje zaslužuju nezavisno pravosuđe”, pojasnio je Wigemark.
Vladavina prava, između ostalog, kako je kazao, podrazumijeva i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala na sistematičan način.
“Potrebni su pravi rezultati, a ne samo podignute optužnice. Počinioce treba izvesti pred lice pravde bez obzira ko su, a građani koji prijavljuju korupciju trebaju se zaštiti. Javna uprava mora biti profesionalnija i depolitizirana. Predstavnici političkih stranaka ne smiju biti dio javne uprave. S tim u skladu, potrebno je depolitizirati javna preduzeća. Prioritet broj jedan jeste provođenje izbora uz poštivanje identičnih standarda kakve se uživaju u zemljama članicama. Potrebno je održati izbore u Mostaru, potrebno je osigurati prava svih građana. Sve odluke Ustavnog suda će morati biti provedene”, rekao je Wigemark.
Jednakost, nediskriminizacija svih građana, smatra on, treba se dodatno osigurati uključujući i kroz provedbu presude u predmetu Sejdić-Finci. Potrebno je, navedeno je u mišljenju, i snažnije promovisanje prava žena koje su često izostavljene.
“Integracija nema bez istinskog učešća žena”, rekao je Wigemark navodeći da će mišljenje biti dostavljeno svim članicama na razmatranje.
“Ovaj proces razmatranja diskusije će vjerovatno trajati mjesecima. Preporuka komisije je da se ovo pitanje razmatra tek kad bude formirana vlast u BiH na svim nivoima. BiH mora pokazati sposobnost da odgovori na sve obaveze, u svim oblastima, a ne samo u okviru 14 ključnih prioriteta”, poručio je Wigemark.
EU je tu, rekao je on, da pruži podršku BiH.
“Mišljenje služi kao smjernica, a mi nastavljamo s pružanjem podrške. Preko 180 miliona eura smo osigurali za period 2019-2020. godine. Duplo još finansijske podrške. Ono što smo danas čuli u Briselu jeste vrlo jasna poruka da je što je prije moguće potrebno formirati vlast. Preporuka iz EU je da svi odustanu od svojih uslovljavanja”, dodao je Wigemark.