More

    Vlast je slast

    U našem govornom području (čitaj: šire balkansko podneblje) postoji više narodnih poslovica i krilatica koje tretiraju vlast a među njima su, čini mi se „najfrekventije“ ove dvije: daj mu vlast u ruke, pa ćeš vidjeti kakav je, te vlast je slast.

    Piše: Hakija Karić

    Vodeći se ovim „uputama“ neke osobe često koriste sve resurse koji su im na raspolaganju, čak i one javne koji pripadaju svima, kako bi se domogli nečega šta im ni po kom osnovu ne pripada. Dok su dio vlasti onda je sve upregnuto da se na toj poziciji ostane što je moguće duže. Gubitak vlasti se doživljava kao razočarenje koje se vrlo teško podnosi.

    Pojam vlasti

    Max Weber, jednan od osnivača sociologije kao posebne društvene discipline, ostavio nam je u amanet definicuju vlasti za koju kaže da je ona politički utemeljeno pravo posjedovanja političkih, pravnih i ekonomskih moći koje omogućuju vladavinu, upravljanje, zapovijedanje i gospodarenje; društvena struktura koja podrazumijeva odnos nadređenosti i podređenosti, pri čem nadređeni imaju institucionalnu (zakonsku) mogućnost nametanja vlastite volje podređenima. Vlast se često izjednačuje s moći, no vlast je samo jedan od oblika izražavanja moći, a određuje je njena politička i pravna institucionalizacija.

    Razvojem parlamentarizma i političkih stranaka, podjelom vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku te utjecajem demokratske teorije narodne suverenosti u demokratskim političkim sistemima, vlast (vlada) postaje odgovorna narodu, koji svoju volju izražava putem institucija (političke stranke, parlamenti, izbori, referendumi itd.). S obzirom na legitimnost, prema Weberu postoje tri tipa vlasti: tradicionalna vlast, u kojoj se pokoravanje duguje osobi koja vlada prema tradicionalnim pravilima; karizmatska vlast, koja se temelji na emocionalnoj predanosti vođi koji opravdava svoju vlast i ona je shvaćena kao odraz nadnaravne vrijednosti samoga vođe i legalna vlast, koja je karakteristična za ustavnu državu i temelji se na uvjerenju građana u racionalnost objektivnih pravnih pravila.

    Hubrisov sindrom

    Hubrisov sindrom (grčki: hybris=višak) je skup simptoma koji upućuju na “bolest” koja se dobija dužim vršenjem vlasti, odnosno, vršenjem bilo koje druge liderske ili nadređene funkcije, koja njenom nosiocu daje velike privilegije, ovlaštenja i mogućnosti za postizanjem moći. Na takvim osobama su vidljivi znaci narcisoidnosti čija je glavna značajka oholost. Te osobe su nerijetko korumpirane, megalomanske, pohlepne, itd. i ne trpe nikakvu kontrolu svog rada i ponašanja, ne vole zakone ni  norme koje ograničavaju njihovu samovolju, i ne vole podnositi izvještaje o svom radu, a ako to čine u prvi plan ističu samo one pozitivne stvari koje su napravili, ili su te stvari napravili podređeni a oni ih pripisuju kao ličnu zaslugu. Zbog kompleksa više vrijednosti ne teže uspostavljanju dijaloga i ne žele normalnu komunikaciju sa podređenima. Izazivaju nepotrebne  konflikte i smatraju se bezgrešnim.

    Naše viđenje vlasti

    Što se tiče Bosne i Hercegovine svakodnevno smo svjedoci da se politika, odnosno politčka borba očituje kroz brutalnu borbu za vlast. Ta borba opravda skoro sva sredstva samo da bi se došlo i o(p)stalo na vlasti.

    Neobjašnjivo velika i totalno isparcelisana politička scena, te kompleksno političko uređenje, odlika je te borbe za vlast koja u konačnici stvara opću pometnju u kojoj se vrlo često ne zna ko je na kojoj strani, s kim je trenutno i s kim će sutra biti. Dojučerašnji politički saputnici postaju najljući neprijatelji i obratno – najljući protivnici odjednom približe stavove koji su u prošlosti bili dijametralno suprostavljeni.

    Utakmica za vlast na bh. način poništava i obezvređuje logične i jasne političke nakane većine onih koji participiraju u njoj, što nečesto našu zemlju dovodi u stanje mrtvila i blokiranosti, uz interesno aminovanje značajnih međunarodnih institucija i faktora.

    Trenutna bh. politička pozornica ima sve odlike beskrupulozne borbe za vlast i moć, ali ta borba za vlast i moć od koje se očekuje da čuva integritet i domaćinski se odnosi prema javnim institucijama u interesu onih koji su birali tu vlast, tj. građana, u najvećoj mjeri je borba za sticanje vlasti i moći radi njene zloupotrebe i ličnog interesa koji sa zajedničkim interesima nema nikakve veze.

    Za kraj jedna njemačka poslovica koja kaže: vlast je košulja koja se samo s kožom skida.

    Otisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    four × = 4