Vlada je predstavila mjere za suzbijanje efekta rasta cijena na građane i gospodarstvo. Sudeći prema relativno blagim reakcijama sindikata, njihove želje su dobrim dijelom zadovoljene. Zadovoljni su i poljoprivrednici, s ogradom da se trebalo više učiniti za mljekarsku industriju. Poduzetnici pak ne vide znatno olakšanje.
Na početku predstavljanja tvrdilo se kako će prosječni godišnji račun za struju, koji prema izračunu vlade iznosi 3400 kn, umjesto za 782 kune (+23%) narasti za 325 kuna (+9.6%). To je ušteda od 457 kuna (13.5 postotnih bodova), koja je izabrana kao nositelj efikasnosti sveukupnih mjera. Ograničit će se porast naknada za električnu energiju (HEP) i rasteretiti kućanstva za 460 milijuna kuna.
Jedan dio mjera, točnije snižene stope PDV-a na neke proizvode, stalnog je karaktera i neće se ukinuti nakon prolaska vala poskupljenja. Time ove mjere nisu samo protupožarne nego imaju i dugoročni karakter te će utjecaj na gospodarstvo trajati nakon što se kratkoročne mjere ukinu.
Ovo je cijeli vladin plan kako ublažiti poskupljenje i krizu
Pozitivni dio: Smanjenje stopa PDV-a na hranu i plin
PDV na plin i toplinsku energiju se smanjuje s 25% na 13% dugoročno, a na plin će se kratkoročno obračunavati stopa PDV-a od 5%. To će vrijediti od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023., nakon čega se PDV na plin vraća na 13%. Stoga postoje dva elementa, kratkoročno smanjenje PDV-a za čak 20 postotnih bodova i dugoročno za 12 postotnih bodova, čime se PDV na plin dovodi na istu razinu kao PDV na električnu energiju.
Zadnjih godina je sve popularnije grijanje stambenih objekata na palete i brikete, a smanjit će se porezna stopa s 25% na 13% i na te proizvode, kao i na ogrjevno drvo. I to sniženje će biti dugoročno, tj. neće trajati samo godinu dana, pa se taj način grijanja stavlja u istu razinu oporezivanja s plinom i električnom energijom.
Smanjuje se PDV na hranu, točnije na svježe meso, ribu, jaja, voće, povrće, jestiva ulja i dječju hranu, s 13% na 5%. I to će biti dugoročno, a time se nastavlja smanjenje PDV-a na hranu započeto 2020., kada je smanjen s 25% na 13%. Maslac i margarin su propustili prvo snižavanje PDV-a na hranu, pa je PDV spušten naglo s 25% na 5%.
Iako se ne radi o socijalnoj mjeri, ipak na neki način ima socijalni karakter. Naime, PDV relativno više pogađa siromašne nego bogate. Posebno to važi za PDV na hranu jer siromašniji građani veći dio svog dohotka troše na nju nego bogati, pa je snižavanje PDV-a s 25% na 13% i sada na 5% praktički socijalna mjera.
Izračunali smo: Koliko bi se trebale smanjiti cijene zbog manjeg PDV-a
Napokon je snižen PDV na higijenske uloške i tampone, ali samo na 13%. Zaista nije jasno zbog čega se nije mogao spustiti na 5% jer se ne radi o velikom udaru na državni proračun, a ipak se radi o trošku koji snose žene samo zbog toga što su žene. Ti proizvodi su nužni trošak ženama i trebali bi se oporezivati po najmanjoj stopi, kao hrana.
Index.hr/Otisak
