Ustavni sud FBiH utvrdio je da su pojedine odredbe ustava Hercegovačko-neretvanskog kantona, Zapadnohercegovačkog i Posavskog kantona u nesuglasnosti sa jasnim, preciznim i obavezujućim odredbama Ustava FBiH koje propisuju da su Bošnjaci, Srbi i Hrvati konstitutivni narodi i da su službeni jezici u FBiH bosanski, hrvatrski i srpski jezik te da su službena pisma latinica i ćirilica.
Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnijeli su premijer FBiH Fadil Novalić i trećina zastupnika u Skupštini HNK.
Ove odredbe i druge koje je Ustavni sud proglasio neustavnim prestaju se primjenjivati. Skupštinama HNK, ZHK i Posavskog kantona naloženo je da najkasnije u roku od šest mjeseci donesu amandmane na ustave kantona kako bi ih uskladili sa Ustavom FBiH.
Sud je također donio odluku i da se “bošnjački jezik” kako sada stoji u ustavima, mora precizno nazvati bosanskim jezikom.
Srpski i bošnjački klubovi zastupnika u Skupštini HNK pokušavali su ovo pitanje riješiti usvajanjem amandmana u Skupštini ali im to nije pošlo za rukom. Predlagali su amandmane na Ustav HNK ali u Klubu Hrvata nisu nailazili na razumijevanje.
Amandmanima na kantonalni ustav traženo je da se Srbima da konstitutivnost u ovom kantonu, a srpski jezik i ćirilica da se uvedu kao službeni jezik i službeno pismo. Također, amandmani su obuhvatali i izmjenu naziva “bošnjački jezik” u “bosanski” u Ustavu HNK koji je u objavljen na hrvatskom jeziku.
Hrvatski zastupnici nisu bili za usvajanje ovih izmjena pod izgovorom da pitanje konstitutivnosti ne treba rješavati parcijalno nego na teritoriji cijele države.
