UN traži suđenje za genocid: Patnje Rohingya u žiži svjetske javnosti

    Ovih dana se obilježava godišnjica od masakra kojeg su mijanmarske snage i militanti počinili nad civilima u Arakanu. Međutim, nasilje nad tom manjinom u Mijanmaru datira znatno dublje u prošlost.

    [AA]

    Istražitelji Ujedinjenih nacija jučer su zatražili da se vodeći generali mijanmarske vojske procesuiraju za genocid nad Rohingya muslimanima čime je pažnja javnosti ponovo usmjerena na pripadnike te manjine koji su izloženi višegodišnjem sistematskom nasilju te protjerani borave u neuslovnim kampovima u susjednom Bangladešu gdje vode golu borbu za preživljavanje, javlja Anadolu Agency (AA).

    Svjetska javnost oštro kritikuje mijanmarsku vojsku koja provodi kampanju uništavanja muslimanske manjine u regiji Arakan, a Ujedinjene nacije i organizacije za zaštitu ljudskih prava za tu kampanju koriste termine genocid i etničko čišćenje.

    Sistematsko nasilje nad Rohingyama

    Ovih dana se obilježava godišnjica od masakra kojeg su mijanmarske snage i militanti počinili nad civilima u Arakanu. Međutim, nasilje nad tom manjinom u Mijanmaru datira znatno dublje u prošlost.

    Arakanski muslimani su žrtve nasilja od 70-tih godina prošlog vijeka i primorani su na napuštanje svojih domova u Mijanmaru i izbjeglištvo u susjednim zemljama.

    Riječ je o manjini koja je zakonskim okvirom iz 1982. godine ostala bez prava na državljanstvo u Mijanmaru. UN je ranije Rohingya muslimane proglasio jednom od najugroženijih manjina u svijetu koja je izložena diskriminaciji po vjerskom, pravnom, ekonomskom i svakom drugom smislu.

    Rohingye uglavnom naseljavaju mijanmarsku regiju Arakan koja je smještena blizu granice sa Bangladešom, a mijanmarske vlasti tu manjinu nazivaju “Bengalima“, imigrantima iz Bangladeša.

    Iako su vlasti MIjanmara priznale status manjine za čak 135 etničkih grupa, zbog pritiska radikalnih budističkih krugova taj status nije dat i Rohingyama.

    Problem te manjine u žiži svjetske javnosti se našao i 2012. godine kada je došlo do oružanih sukoba između budista i muslimana u Arakanu. Muslimanaka manjina je tada stradala u velikoj mjeri, a njihova sela i imovina su uništeni.

    U oktobru 2016. godine nekoliko policijskih punktova u Arakanu bili su mete oružanih napada, a mijanmarska vojska je pokrenula žestoke operacije u kojima su ponovo stradali arakanski civili.

    Brutalno bez presedana: Žive lomače usred spaljenih sela

    Događaji koji su dramu arakanskih muslimana stavili u žižu svjetske javnosti dogodili su se 25. augusta prošle godine.

    Pod plaštom borbe protiv militantnih napada na policijske punktove, mijanmarska vojska i budistički militanti su tog dana krenuli u brutalne napade na Rohingye u kojima je svirepo ubijeno više od 10.000 pripadnika te manjine.

    Napadi su prerasli u klasični oblik etničkog čišćenja, a mijanmarska vojska je spalila stotine muslimanskih sela. Iz te regije je više od 700.000 muslimana izbjeglo u susjedni Bangladeš.

    Rohingye su bili meta oružanih napada i na tom teškom putu spasa, a veliki broj ih je stradao nakon što su mijanmarske snage potopile čamce kojima su plovili na putu ka Bangladešu.

    Izvještaji otkrivaju zapanjujuće razmjere nasilja

    Prema posljednjim podacima UN-a, iz Mijanmara je u proteklih 12 mjeseci u Bangladeš izbjeglo najmanje 700.000 Rohingya muslimana. Većinom se radi o ženama i djeci, a Amnesty International tvrdi da je riječ o brojci od 750.000 izbjeglih.

    U Arakanu je 70-tih godina prošlog vijeka živjelo oko dva miliona Rohingya muslimana, a pretpostavke su da ih sada na tom području živi manje od 300.000.

    Međunarodne organizacije za zaštitu ljudskih prava su u proteklom periodu objavile satelitske snimke na kojima se vidi kako je u naletu mijanmarske vojske spaljeno više od 350 muslimanskih sela u Arakanu.

    Prošle sedmice je glasnogovornik generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Stephane Dujarris izjavio da nasilje nad arakanskim muslimanima i dalje traje i da je u prvoj polovici ove godine iz te regije u Bangladeš izbjeglo najmanje 11.000 ljudi. On je upozorio da je stanovnicima Arakana potrebna hitna humanitarna pomoć.

    Vijeće Ujedinjenih nacija za ljudska prava je 23. marta prošle godine formiralo Nezavisnu istražnu misiju za Mijanmar, a taj UN-ov tim je upravo jučer objavio izvještaj sačinjen u proteklih 18 mjeseci.

    UN-ovi istražitelji traže procesuiranje odgovornih

    Istražitelji traže da se na Međunarodnom krivičnom sudu procesuiraju načelnik Generalštaba mijanmarske vojske Min Aung Hlainga i brojni drugi generali odgovorni za genocid nad arakanskim muslimanima.

    Zadatak istražiteljskog tima bio je da rasvijetle sve zločine nad muslimanskom manjinom, a u izvještaju se navodi da se radi o najgrubljem obliku kršenja ljudskih prava zagarantiranih međunarodnim normama.

    Ubijeno najmanje 24.000 arakanskih muslimana

    Međunarodna razvojna agencija Ontario (OIDA) saopćila je da su mijanmarske snage ubile blizu 24.000 muslimana u Arakanu.

    OIDA u izvještaju pod nazivom “Progon Rohingya: Neobjašnjiva iskustva“ navodi kako je u Arakanu ubijeno 23.962 arakanskih muslimana. U ranijem izvještaju organizacija Ljekari bez granica je navela brojku od 9.400 ubijenih.

    U izvještaju OIDA-e se navodi da je više od 34.000 arakanskih muslimana spaljeno na lomačama u razorenim selima. Mijanmarski vojnici i radikalni budisti silovali su najmanje 17.718 žena i djevojaka u Arakanu.

    Arakanski muslimanima onemogućen povratak kućama

    Vlade Mijanmara i Bangladeša su 23. novembra prošle godine potpisale memorandum o povratku arakanskih muslimana.

    Sporazum predviđa da svi muslimani koji se žele vratiti kućama u Arakanu moraju prethodno pokazati dokumente koji potvrđuju da su ranije živjeli u Mijanmaru.

    S obzirom da su zakonom iz 1982. godine ostali bez prava na državljanstvo i lične dokumente, arakanski muslimani nisu u mogućnosti na taj način zadovoljiti uvjete za povratak svojim kućama.

    Prvobitno je najavljeno da će proces povratka prognanih u Arakan početi dva mjeseca nakon potpisivanja memoranduma, ali potom je odgođen do daljnjeg.

    S druge strane, ni izbjegli arakanski muslimani se ne žele vratiti iz Bangladeša sve dok im se ne omogući pravo na državljanstvo i zaštite njihova osnovna ljudska prava u Mijanmaru.

    Prognani arakanski muslimani smješteni su u kampovima u bangladeškoj regiji Cox’s Bazar. Iako vode golu borbu za preživljavanje u neuslovnim kampovima, arakanski muslimani zadovoljni su da više nisu na brutalnom udaru mijanmarske vojske.

    Specijalna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava u Mijanmaru Yanghee Lee u junu ove godine je izjavila kako u kampovima u Bangladešu živi blizu milion, a u kampovima na tajlandskoj granici još 121.000 izbjeglica iz Arakana.

    Etničko čišćenje i dalje traje

    Sve organizacije za zaštitu ljudskih prava upozoravaju da bi se arakanski muslimani ponovo suočili s nasiljem i etničkim čišćenjem ukoliko im se prije povratka u Arakan ne osiguraju osnovna ljudska prava i uvjeti za život.

    Komesar Ujednjenih nacija za ljudska prava Zeid Raad Al Hussein je na 37. Zasjedanju Vijeća UN-a za ljudska prava izjavio da postoje čvrsti argumenti da je nad arakanskim muslimanima počinjen genocid.

    I zamjenik generalnog sekretara UN-a Andrew Gilmour je tokom martovske posjete Bangladešu izjavio kako je etničko čišćenje nad arakanskim muslimanima proces koji i dalje traje.

    Na udaru žestokih kritika međunarodne javnosti je Suu Kyi, čelnica mijanmarskih vlasti koja nije učinila ništa da zaštiti arakanske muslimane, a dobitnica je Nobelove nagrade za mir iz 1991. godine.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    40 ÷ = five