Umjesto pritvora kojeg je predložilo Tužilaštvo Brčko distrikta BiH, Osnovni sud u Brčkom izrekao je mjeru zabrane Senadu Aliću (48)* zaposlenom u Službi za boračko-invalidsku zaštitu u tom gradu. Aliću, koji je uhapšen prije tri dana zbog sumnje da je primio novac radi trgovine uticajem u zapošljavanju, izrečena je mjera zabrana sastajanja sa jednim od svjedoka Tužilaštva, saopšteno je danas iz Tužilaštva.
Pod nadzorom ovog tužilaštva, u sklopu provođenja posebnih istražnih radnji, Policija Brčko distrikta BiH lišila je slobode službenika Odjela za zdravstvo i ostale usluge zbog sumnje da je, uz obećanje zaposlenja, od jednog građanina uzeo novac. Sumnja se da je Alić nekoliko dana ranije licu S.A., angažiranom u istom odjelu po ugovoru, ukazao na javni konkurs na kojem bi mu za novac mogao osigurati da bude izabran zatraživši od njega da se izjasni koliku sumu je za to spreman isplatiti. Zaposlenik službe za boračko-invalidsku zaštitu uhapšen je pošto mu je S.A. po njegovim uputama u auto ostavio kovertu s traženim iznosom, a koji je po osumnjičenom trebalo predati komisiji za zapošljavanje radi dokazivanja „ozbiljnosti“ kandidata.
Nakon kriminalističke obrade u policiji, on je uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu sproveden u prostorije Tužilaštva Distrikta, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog. Zbog sumnje da je počinio krivično djelo primanja dara ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem (iz člana 376 stav 1 Krivičnog zakona Brčko distrikta BiH), te usljed opasnosti od uticaja na svjedoke, Tužilaštvo je predložilo sudu da odredi pritvor Aliću. Umjesto predloženog pritvora, Osnovni sud Brčko distrikta BiH izrekao je osumnjičenom mjeru zabrane sastajanja sa jednim od svjedoka Tužilaštva. Po prijemu pisanog otpravka sudske odluke, Tužilaštvo će odlučiti da li će izjaviti žalbu, a u svakom slučaju u saradnji s Policijom nastavit će s provođenjem istrage korupcije u zapošljavanju u javnom sektoru, navedeno je u saopštenju.
*Preduzimanje radnji krivičnog gonjenja prema određenom licu ne znači da je to lice zaista i odgovorno za počinjenje krivičnog djela. Prema principu presumpcije nevinosti, svako se smatra nevinim za krivično djelo dok se pravosnažnom presudom ne utvrdi njegova krivica.
