Nakon incidenta
Stanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine ostaje duboko neriješeno, a SAD su rekle da ne znaju da li je mir moguć, dok su se evropski lideri sastali u Londonu kako bi izrazili svoju stalnu podršku snagama Kijeva.
Novi razvoj događaja uslijedio je dva dana nakon eksplozivnog sastanka u Washingtonu između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja u petak koji se pretvorio u intenzivnu konfrontaciju dok je američki lider naredio svom kolegi da napusti Bijelu kuću, a potencijalni sporazum između SAD-a i Ukrajine o rijetkim mineralima ostao je nepotpisan.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju kako vjeruje da može spasiti svoj odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njihovog eksplozivnog sastanka u Ovalnom uredu, ali da se razgovori moraju nastaviti iza zatvorenih vrata.
Zelenski je ponovio da Ukrajina neće ustupiti nikakav teritorij Rusiji kao dio mirovnog sporazuma. Rekao je da je i dalje voljan potpisati ugovor o mineralima sa SAD-om i opisao raspravu u nedjelju s evropskim liderima o slanju nacrta mirovnog plana SAD-u kao ključni događaj – te da će se odnosi između Ukrajine i SAD-a nastaviti.
“Što se tiče spašavanja odnosa, mislim da će se naš odnos nastaviti. Mislim da nije u redu kada su takve rasprave potpuno otvorene. Format onoga što se dogodilo, ne mislim da je donio nešto pozitivno ili dodatno nama kao partnerima”, rekao je Zelenski novinarima preko prevoditelja nakon summita u Londonu.
Vidno potreseni Zelenski stigao je u subotu u London gdje je dočekan s toplim zagrljajem britanskog premijera Keira Starmera i navijanjem pristaša širom Downing Streeta.
Macron i Starmer imaju svoj plan
Na summitu u nedjelju Starmer je rekao da su se evropski čelnici složili sastaviti mirovni plan za Ukrajinu koji će prenijeti SAD-u, u nadi da će Washington ponuditi sigurnosna garancije za koja Kijev kaže da su ključna za odvraćanje Rusije.
Francuska i Velika Britanija predlažu djelimično mjesečno primirje između Ukrajine i Rusije, koje bi se odnosilo na napade iz zraka, s mora i na energetsku infrastrukturu.
U intervjuu za tamošnji portal Le Figaro to je izjavio francuski predsjednik Emmanuel Macron, ističući da bi takvo primirje trajalo mjesec dana.
Macron trenutno nastoji razviti evropsku inicijativu koja bi osigurala da evropski kontinent ne bude stavljen u drugi plan dogovorom Moskve i Washingtona. Francuska je stoga zajedno s Britanijom tokom nedjeljnog samita o Ukrajini izradila plan, jer Macron ne vjeruje u primirje koje bi potpisali Amerikanci i Rusi, piše Le Figaro, navodeći da, prema šefu Jelisejske palate, Rusija želi demilitarizirati i poniziti Ukrajinu.
Zbog toga su Macron i britanski premijer Keir Starmer došli s alternativnim prijedlogom. “Primirje u zraku, na moru i u pogledu energetske infrastrukture”, citira Le Figaro. Takvo primirje, koje ne bi uključivalo borbe na frontu, trajalo bi mjesec dana.
“U slučaju (potpunog) primirja bilo bi veoma teško provjeriti da li se duž fronta poštuje prekid vatre”, objasnio je Macron zašto ne bi bilo riječ o potpunom primirju. Dodao je da frontna linija odgovara udaljenosti između Pariza i Budimpešte.
Prema francuskom predsjedniku, evropske mirovne snage, o kojima se posljednjih sedmica intenzivno govori, bile bi poslane na teren tek kasnije, jer će pregovori o potpunom primirju trajati još najmanje nekoliko sedmica.
“U narednim sedmicama neće biti evropskih trupa na ukrajinskoj teritoriji”, uvjerio je Macron, dodajući da Francuska i Britanija žele mir, ali ne po svaku cijenu i ne bez garancija.
