Nova geostrateška situacija u Europi ponovno je, po ko zna koji put, otvorila pitanje uvođenja služenja obaveznog vojnog roka.
Najveći broj europskih članica NATO-a ukinulo je tu obavezu pa u od današnjih 29 europskih članica NATO-a, uključujući Tursku, u samo je njih šest na snazi vojna obveza.
Rat u Ukrajini u mnogim je europskim zemljama ponovo pokrenuo pitanje aktiviranja služenja vojnog roka. No to pitanje je prije svega političko i dovodi do velikih rasprava unutar tih zemalja. Primjerice, njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je prijedlog svog ministra odbrane o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka.
U Francuskoj se razmatra da postojeća “light vojna obaveza”, tokom koje mlade osobe mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje, postane obvezna te da tokom nje mjesec dana borave u vojnim objektima. O ponovnoj vojnoj obavezi raspravlja se u Nizozemskoj i Rumuniji, a Litva i Švedska još su ranije ponovo uvele obavezni vojni rok, prenosi Jutarnji list.
U Hrvatskoj je služenje obaveznog vojnog roka suspendirano 2008. te zamijenjeno doborovoljnim vojnim osposobljavanjem. Tijekom prošlih godina pojedini ministri odbrane pokušavali su ponovo aktualizirati uvođenje vojnog roka, ali to je propalo. Posljednji je to pokušao ministar te zemlje Mario Banožić, ali je to premijer odbio.
Jedna od najvećih prepreka za uvođenje obveznog vojnog roka je nezainteresiranost mladih za vojni poziv.
Otisak.ba
