U Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano 137 boraca na stranim ratištima, a 40 osoba ova zemlja je osudila zbog odlazaka na strana ratišta, izjavio je zamjenik predsjedavajućeg delegacije Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Mediterana Mirsad Isaković.
On je, kao sudionik na 12. plenarnom zasjedanju PAM-a u Bukureštu, naglasio da se u Bosni i Hercegovini posebna pažnja posvećuje globalnom problemu borbe protiv terorizma i trgovine ljudima, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina prije četiri godine usvojila izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kojima je, kao prva država u regiji, zabranila odlazak na strana ratišta.
Tim izmjenama uvedene su sankcije za one koji prekrše ovu odredbu, kao i za one koji im na bilo koji način budu pomagali ili propagirali sudjelovanje u paravojnim i parapolicijskim formacijama u drugim zemljama.
Trenutno se protiv 12 osoba vodi krivični postupak, četiri osobe su povratnici na strana ratišta, što pokazuje da je u procesu služenja kazni neophodno raditi na resocijalizaciji takvih osoba.
Kako je saopćeno iz Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Isaković je ukazao i na probleme velike nezaposlenosti i siromaštva u Bosni i Hercegovini, koji vode u ekstremizam i vjerski radikalizam, kao i na problem negativnih i neistinitih promocija koje uvećavaju ove brojeve na hiljade i stvaraju probleme dolasku stranih investitora i turista.
Sudjelujući i u raspravi na Stalnom odboru PAM-a za ekonomsku, socijalnu i saradnju u oblasti okoliša, Isaković je istaknuo problem eksploatacije prirodnih resursa i poručio da se posebna pažnja treba posvetiti razvoju malih i srednjih poduzeća i ulaganjima u infrastrukturu, s ciljem boljeg povezivanja regije Mediterana.
Zastupnici zemalja članica PAM-a diskutirali su o prioritetnim pitanjima za područje Mediterana, s posebnom naglaskom na pitanja koja se odnose na terorizam i nasilni ekstremizam, borbu protiv trgovine ljudima, ekonomsku saradnju, klimatske promjene, mediteransko kulturno naslijeđe i zaštitu civila i ljudskih prava.
Na zasjedanju je zaključeno da su politička stabilnost i pravna sigurnost osnov za ulaganje i da mediteranske zemlje jesu partneri koji moraju zajednički tražiti rješenja i mehanizme u rješavanju tih pitanja.
Posebnu pažnju, kako je rečeno, treba posvetiti i pitanjima migracijskih tokova, ekonomske saradnje i poštivanju vladavine prava i ljudskih prava.
Sudionici su istaknuli da je neophodno uspostaviti političku stabilizaciju i mir u regionu te upozorili na to da je na parlamentarcima odgovornost donošenja dobrih zakonskih rješenja, koja će, uz najbolje prakse, pomoći u rješavanju navedenih pitanja.