U uvodnoj riječi na ponovljenom suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću-Frenkiju u Hagu, tužitelji su u utorak optužene označili kao “ključne učesnike” u udruženom zločinačkom poduhvatu nasilnog protjerivanja nesrba s teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine radi ostvarivanja srpske dominacije.
Bivši šef Službe državne bezbjednosti Srbije Stanišić i njegov pomoćnik Simatović optuženi su za zločine počinjene nad Hrvatima i Bošnjacima tokom ratova u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.
Optužnica ih tereti za progon na rasnoj, vjerskoj i političkoj osnovi, ubistvima, deportacijama i prisilnim premještanjem hrvatskih i bošnjačkih civila.
Prema optužnici, Simatović i Stanišić su bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, čiji je cilj bio trajno i nasilno uklanjanje Hrvata i Bošnjaka sa velikih dijelova terotorija Hrvatske i Bosni i Hercegovini, koji bi zatim bili uključeni u ujedinjenu srpsku državu.
Tužitelj Douglas Stringer kazao je da je zločinačko udruženje s proljeća 1991. godine “osmislio” i predvidio tadašnji predsjednik Srbije Slobodan Milošević, koji je za primjenu na terenu zadužio svoje ljude od povjerenja – Stanišića i Simatovića.
“Milošević je bio pokretačka snaga zločinačkog plana, a primjenu je povjerio Stanišiću i Simatoviću”, kazao je Stringer.
Etnička homogenizacija teritorija
Optuženi su, po tužitelju, kao i Milošević i drugi saučesnici, bili od početka svjesni da se bez progona nesrpskog stanovništva činjenjem zločina ne može postići objedinjavanje i etnička homogenizacija teritorija koje su u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini označili kao srpske.
Miloševićevu ideju da, uslijed raspada Jugoslavije, “svi Srbi žive na teritoriji koju kontroliraju Srbi” Stanišić i Simatović su provodili uspostavljanjem srpskih autonomnih oblasti u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te formiranjem njihovih snaga.
Kao saučesnike u zločinačkom udruženju u Hrvatskoj, Stringer je naveo Milana Babića, “koji je to i priznao”, Milana Martića, Gorana Hadžića, Radoslava Stojčića Badžu, Vojislava Šešelja, Željka Ražnatovića Arkana, generale Veljka Kadijevića i Blagoja Adžića.
“Komunikacija i koordinacija među njima išla je preko Stanišića i Simatovića”, istakao je on.
U skladu s proklamiranim ciljem, Stanišić i Simatović su, kao moćni zvaničnici SSDB-a Srbije “omogućili zločine” u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini time što su organizirali, logistički podržavali i “usmjeravali” srpske snage koje su zlodjela činile.
“Zločini su bili namjera Stanišića i Simatovića”, tvrdio je Stringer, istakavši da su pune četiri ratne godine stajali iza srpskih jedinica koje su na terenu nasilno, ubistvima, nasumičnim pritvaranjem, pljačkom, silovanjima, depotacijama, prognale desetine hiljada Hrvata i Bošnjaka.
Kao “jedinice SDB-a Srbije” koje su počinile brojne zločine, zastupnik optužbe izdvojio je “Frenkijevce”, koji su kasnije prerasli u “Crvene beretke”, odnosno Jedinicu za specijalne operacije, zatim Srpsku dobrovoljačku gardu pod komandom Željka Ražnatovića i “Škorpione”.
“Optuženi su odlučivali gdje će, kako i kada biti angažirane te jedinice, koje su operirale tajno, kako bi se prikrila Miloševićeva ruka”, rekao je tužitelj.
Dodao je da je Stanišić preko Simatovića, koji je na terenu provodio njegove instrukcije, u posebnim kampovima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini formirao, obučio i naoružao jedinice lokalnih Srba, koje su zatim, pod njihovom kontrolom, učestvovale u operacijama etničkog čišćenja.
‘Srpska borbena sila’
Sam Simatović, kako je kazao tužitelj, potvrdio je to pred Miloševićem tokom proslave godišnjice JSO-a 1997. godine, a snimak govora bit će pušten tokom suđenja.
Etničko čišćenje, prema tužitelju, provodila je 1991-92. godine tadašnja Jugoslovenska narodna armija, pošto su Kadijević i Adžić saveznu vojsku “stavili u službu zločinačkog udruživanja” i “pretvorili u srpsku borbenu silu”.
U nastavku uvodne riječi tužitelji će govoriti o zločinima u Bosni i Hercegovini koje su počinile snage pod kontrolom Stanišića i Simatovića.
Poslije prvog suđenja, prvostepeno Vijeće Haškog tribunala oslobodilo je Stanišića i Simatovića krivice po svih pet tačaka optužnice.
Apelaciono vijeće je usvojilo 15. decembra 2015. godine ključne osnove žalbe koju je na tu presudu uložilo Tužiteljstvo.
Poništilo je oslobađajuću presudu i naložilo da proces bude ponovljen, javlja BIRN.
Tribunal je saopćio da će im se suditi po istoj optužnici po kojoj se vodio i prvi postupak.