Piše: Adis Mujdanović
Problem sa poplavama u donjem slivu rijeke Tinje traje već više od 30 godina. On je nastao izgradnjom lateralnog kanala Tolisa-Tinja, te je stanovništvo uznemireno jer je svjesno da se veći dio Posavine rješava problema sa poplavama, a da se voda usmjerava na prostor Brčko distrikta, kazao je na početku razgovora za Otisak.ba Tomislav Stjepanović, zastupnik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) u Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
Prije rata (1992-1995) je izrađen projekat regulacije korita rijeke Tinje. Realizacija projekta krenula je od Save do mosta u Goricama (gdje se laterni kanal ulijeva u Tinju), u dužini od oko dva kilometra, ali je zaustavljena.
“Mi smo imali situaciju da se od formiranja Brčko distrikta jednim nakaradnim načinom izvođenja radova dešava da se rijeka Tinja čisti u kontra smjeru – od izvora ka ušću. To je sasvim neprirodno. Nemoguće je da te količine budu prihvaćene u onom prostoru koji gravitira u ušću. Samim čišćenjem korita rijeke Tinje od Srebrenika do Bijele, Cvijanovića, Donje Skakave smo samo ubrzali protok rijeke Tinje, da bi se ona upravo u svom donjem toku razlila i ugrožavala stanovništvo”, ispričao je Stjepanović Otisku.
Nerazumijevanje nadležnih
Napomenuo je da je u nekoliko navrata zatraženo od resornog odjela u Vladi Distrikta da se ovakav način čišćenja promijeni, jer bi se taj posao trebao raditi od ušća ka izvoru. Međutim, po njegovim riječima, nije uspostavljena dobra komunikacija i nije bilo razumijevanja od strane resornog odjela.
“Došli smo u situaciju da poslije svake jače kiše i otapanja snijega dolazi do izlijevanja tih korita, gdje su ugroženi naši građani koji žive na tom prostoru – Gorice, Donji Rahić, Ulice, Gornji i Donji Vukšić, Laništa, Marković Polje, Drenava, Poljaci, Prijedor. To se ne bi trebalo dešavati, to nisu ogromna sredstva. Uz dobru volju i sa kvalitetnim strojevima kakvi danas postoje, to se može realizirati”, naveo je Stjepanović.
Trajno riješiti problem
On je podsjetio je da je tokom poplava 2014. godine građanima na ovom području nadoknađena šteta u visini od preko tri miliona konvertibilnih maraka (KM). Taj iznos ne bi im možda ni trebao kada bi se izvršili potrebni radovi, istakao je.
“Mi ćemo poslije svake poplave ponovo imati ugroženu tu istu imovinu. Nadamo se da će resorni unutar Odjela za poljoprivredu imati razumijevanja i prepoznati potrebe i interese naših građana koji žive na ovom prostoru, i napokon pokušati trajno riješiti ovaj problem”, zaključio je zastupnik HDZ-a BiH.
On je na sjednici Skupštine prošle srijede uputio zastupničko pitanje vezano za ovaj problem, a odgovor je u pripremi.
