U Brčko distriktu sve je više mladih do 30 godina oboljelih od dijabetesa, u narodu poznatijeg kao „šećer”, izjavio je prim. dr Dragan Pejić, šef Zdravstvene stanice Brezik.
Dr Pejić u razgovoru za Radio Brčko objašnjava kako se boriti sa ovom bolešću, koliko je povezana s drugim oboljenjima i kako je kontrolirati.
Zvanično stajalište oficijelne medicine je da je dijabetes autoimuna bolest s kojom se može živjeti, uz pravilnu terapiju i zdrav način života. Kakav je proces njenog balansiranja kod različite skupine oboljelih?
Dijabetes mellitus je oboljenje koje se može držati pod kontrolom cijelog života, ali se u principu ne može izliječiti, u smislu da prestane i da pacijent prestane uzimati lijekove u fazi uzimanja insulina. U vezi je sa ishranom, fizičkom aktivnošću, zdravim životom, uz znanje propisane terapije. Kod nas su najučestaliji tipovi dijabetesa tip 1 i tip 2. Tip 1, nekada zvan juvenilni dijabetes, se javlja u mladosti, dok se tip 2 javlja kasnije, a nekada su ga zvali starački. No, to nije više starački, može ga dobiti i osoba sa trideset godina. Tip 1 se apsolutno liječi insulinskom terapijom, jer je došlo do uništavanja beta ćelija u pankreasu, koje luči insulin, te se mora preći na zamjensku terapiju. Kod tipa 2 mnogo češći je uzrok rezistencija (otpornost) perifernih ćelija na insulin, što se prevazilazi lijekovima i higijensko-dijetetskim režimom.
Koje su veze šećerne bolesti i krvnog tlaka?
Povišen krvni pritisak se pojavljuje kao komorbiditet šećerne bolesti. Nije dokazano da povišen pritisak izaziva dijabetes mellitus. Ono što je karakteristično za dijabetes je da se pet do sedam godina, prije samog otkrivanja, javljaju promjene na ciljanim, tzv. target organimab – krvnim sudovima, gdje već prije otkrivanja imamo oštećenja i vrlo često komorbiditete – prateće bolesti koje idu uz dijabetes. Krvni pritisak kao faktor rizika ne utječe posebno na dijabetes kao oboljenje samo za sebe.
Koje komplikacije može uzrokovati dijabetes?
To su prije svega dijabetična retinopatija (oštećenje očiju), dijabetična nefropatija (oštećenje malih krvnih sudova na parenhimu bubrega, čijom nerugulacijom pacijent obično zavržava na dijalizi) i krvni pritisak kao česti pratilac dijabetesa.
Šećerna bolest je glavni krivac stalnog porasta bubrežnih bolesnika. Koji je prvi znak oštećenja bubrega?
Osnovni problem dijabetične nefropatije je to što bubrezi prvi stradaju i u tzv. preddijabetesu u urinu su vrlo često prisutne male količine albumina, kao prvi znak oštećenja bubrega.
Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, u porastu je broj mladih do trideset godina, koji obolijevaju od šećerne bolesti. Kakva je situacija u Brčko distriktu?
Svi podaci, kako u svijetu tako i kod nas, govore da je u porastu broj oboljelih od dijabetesa, i tipa 1 i tipa 2 . U posljednje vrijeme granica se spušta na sve mlađe osobe, koje obolijevaju od tipa 2, što je najčešće povezano s genetskom predispozicijom i nezdravim načinom života, te stresom kao „okidačem” kod predisponirane osobe.
Što savjetujete kao preventivu za dijabetes?
Redovne kontrole laboratorijskih nalaza, zdrav način života i fizičku aktivnost.
Brčak Đorđe Vuković (22), student treće godine Medicinskog fakulteta u Foči i predsjednik brčanske Udruge dijabetičara, obolio je od šećerne bolesti sa šest godina.
Uz adekvatnu terapiju, točnije četiri insulinske doze, danas živi normalno kao i njegovi vršnjaci. Ovaj mladić kaže da preventive dijabetes u suštini nema, jer svaka osoba potencijalno može oboliti, iz razloga što virus dijabetesa u svakom trenutku može napasti organizam.
On navodi da je edukacija na ovom polju najvažnija, a kao jedinu prevenciju navodi redovito kontroliranje šećera u krvi, čak i za zdrave osobe, jer se radi o neizvjesnom i podmuklom oboljenju.
Udruženje dijabetičara Brčko distrikta broji 1.100 članova, od kojih je jedno dijete od dvije i dvadesetoro djece do 15 godina.
