Stranka za BiH Brčko: Čestitka povodom Međunarodnog dana Bošnjaka

Autor: Press služba Vijeća Stranke za Bosnu i Hercegovine Brčko distrikt Bosne i Hercegovine                                                

Povodom 28. septembra, Međunarodnog dana Bošnjaka, Vijeće Stranke za Bosnu i Hercegovinu Brčko distrikta BiH upućuje iskrene čestitke svim Bošnjacima u Brčkom, Bosni i Hercegovini i dijaspori.

Međunarodni dan Bošnjaka obilježava se na dan kada je Prvi bošnjački sabor, koji je održan 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, donio odluku o vraćanju našeg nacionalnog imena Bošnjak.

Bošnjaci potiču od Slavena koji su naseljavali područje današnje Bosne i Hercegovine. Neka novija istraživanja tvrde da korijeni Bošnjaka sežu dalje od historije Slavena i da su ilirskog porijekla. Iliri koji su živjeli na području današnje Bosne su se dolaskom Slavena asimilirali.

U srednjovjekovnoj Bosni, njeni stanovnici su imenovani kao Bošnjani o čemu ima više primjera u pisanim izvorima 14 i 15. vijeka, kao i o tome da Bošnjani govore bosanski jezik.

Trećeg jula 1436. godine u dva ugovora spominje se izrijekom bosanski jezik o čemu svjedoče dokumenti iz arhiva u Kotoru (U prvom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Dieuena (bosanskim jezikom nazvanu Djevena), u drugom ugovoru: vocatam lingua bosinensi Vladiça (bosanskim jezikom zvanu Vladika).

Već 1963. godine se desio Proglas o bošnjaštvu u kome se ukazuje na otpor prema bošnjaštvu ali ukupni značaj za tadašnje muslimane u BiH i regionu.

Bošnjaštvo je, za nas, naša stvarna i jedina nacionalna identifikacija!

Njegova snaga se ogleda u tome što nam je omogućilo potpuno izražavanje političkog, kulturnog i nacionalnog stremljenja i što nas čini otpornim na pokušaje da budemo potlačeni.

Neki nam bošnjaštvo odriču, neki ga pobijaju, neki ga čak i ismijavaju. Ono je ipak staro kao Bosna, staro kao zemlja i ostalo je u biću velikog broja njenih sinova kroz sva vremena.

Bošnjaci su bili konstitutivan narod u SFRJ od 1971. godine, pod imenom Muslimani. Bošnjaci u Titovoj Jugoslaviji prvih dvadeset godina komunističke Jugoslavije nisu imali pravo na kostitutivnost, niti pravo na upotrebu vlastitog imena i jezika, koje su upotrebljavali tokom historije.

Hamdija Pozderac, predsjednik predsjedništva Bosne i Hercegovine tokom 70-ih godina 20. vijeka, prilikom ustavnih promjena je pokušao vratiti historijsko ime Bosanci, koje se koristilo u Osmanskoj i Austro-Ugarskoj carevini kao Bošnjaci do pred Prvi svjetski rat, te tokom postojanja Jugoslavije u kolokvijalnoj upotrebi (termini Bosanci i Bošnjaci naizmjenično).

Značajan pokret za renesansu bošnjačke nacije tokom Monarhije poveo je Safvet-beg Bašagić, predsjednik Bosanskog sabora zajedno sa bošnjačkim intelektualcima na čijoj strani se nalazila zvanična politika Austro-Ugarske predvođena Benjaminom Kalajem, što je izazvalo negodovanja srpskih predstavnika, a manjim dijelom i hrvatskih, jer su vlasti zabranile srpske i hrvatske udruge, kako bi smanjile uticaj Zagreba i Beograda na proces nacionalnog formiranja Srba i Hrvata u Bosni. Uspostavljanjem FNRJ prilikom donošenja prvog Ustava, bošnjački zastupnik u skupštini Jugoslavije iz Mostara, Husaga Čišić, je glasao protiv Ustava zbog toga što se nije uvažio zahtjev u skupštini manjinskih Bošnjaka za uvođenjem šeste baklje u grb FNRJ i priznavanje Bošnjaka. Trend se nastavio i u SFRJ.

Nakon dogovora sa Titom, krajem 60-ih godina nađeno je kompromisno rješenje da se dâ mogućnost nacionalnog izjašnjavanja pod imenom Muslimani (sa velikim slovom M), odnosno u obliku Musliman (u smislu narodnosti).

Pozderac, svjestan činjenice da u Jugoslaviji u tom trenutku nije pogodna klima za punu nacionalnu afirmaciju Bošnjaka, prihvatio je kompromis kazavši čuvenu rečenicu:

“Ne daju bosanstvo, nude muslimanstvo… Da prihvatimo i to što nude, makar i pogrešno ime, ali ćemo otvoriti proces.”

„Proces“ je otvoren 28. septembra 1993. godine na Prvom bošnjačkom saboru kada se okupila intelektualna elita i kada je usvojena deklaracija o vraćanju imena Bošnjak.

Čuvajmo svoju domovinu, svoj identitet, svoj jezik jer za to je plaćena visoka cijena.