Stoljeće islamske zajednice u Sloveniji

    Stotinu godina organiziranog i institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Sloveniji bit će obilježeno od juna do oktobra.

    Ljubljana (Al Jazeera)

    Polovinom juna navršit će se stoljeće organiziranog institucionalnog djelovanja Islamske zajednice u Republici Sloveniji.

    Naime, muslimani u ovoj državi, prema historijskoj dokumentaciji, žive od početka dvadesetog stoljeća, iako se u obrazovnom sistemu govori o islamu i muslimanima iz perioda turskih upada na teritorij Slovenije od petnaestog do sedamnaestog stoljeća.

    Ipak, razvoj i prisutnost islama i muslimana na teritoriji Slovenije veže se za period Austro-Ugarske. Naime, formalno-pravno islam je dobio status četiri godine nakon što je 1912. godine Austro-Ugarska i zvanično priznala islam kao religiju.

    Prva izgrađena džamija

    Značajniji broj muslimana na teritoriji današnje Slovenije bilježi se u periodu Prvog svjetskog rata. Tada je nekoliko hiljada vojnika muslimana iz Bosne i Hercegovine bilo u sastavu austrougarske vojske, posebno na Soškom frontu. O tome postoji niz dokumenata i svjedočenja. Posebni su oni koji upućuju da je u Logu pod Mangartom 1917. godine bila sagrađena džamija, koja je porušena nakon završetka Prvog svjetskog rata.

    O tome ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata IZ Slovenije Nedžad Grabus podsjeća : „Prvu su džamiju izgradili muslimani vojnici koji su se u Prvom svjetskom ratu borili na strani Austro-Ugarske. U novinama Slovenec, tadašnjem političkom listu iz 1917. godine, objavljeno je da će na otvorenju te džamije u Logu pod Mangartom biti najviši predstavnik muslimana iz BiH, reis Džemaludin ef. Čaušević i vojni muftija. Tu je i popis materijala poslanog za izgradnju džamije, koji je datiran 19. juna 1917. godine. I danas se na Rombonu, na vrhu od 2.208 metara nalaze ostaci te džamije. Drugi zanimljiv materijalni dokaz su groblja na kojima su pokopani vojnici sa jasno prepoznatljivim imenima muslimana iz BiH. Najviše ih je u okolini Nove Gorice, zatim Ajdovščine.“

    Nedžad Grabus (Al Jazeera)

    Jubilarna godina

    Zbog svega toga, 2017. godina je u Sloveniji proglašena jubilarnom i svečanom. Stoljeće organiziranog i institucionalnog djelovanja Islamske zajednice obilježava se od juna do oktobra. Planirano je izdavanje monografije, zatim organizacija naučnog skupa o djelovanju IZ i muslimana u Sloveniji i Evropi, te još niz drugih aktivnosti i sadržaja.

    Kulturni Zavod „Averrores“ organizira literarni natječaj na bosanskom i slovenskom jeziku za učenike srednjih škola o romanu Bosna i Soča autorice Valerije Skrinjar Tvrz, koji je posvećen bošnjačkim vojnicima na Soškom frontu.

    „Sve je ovo u okviru realiziranja projekta razvijanja svijesti o važnosti organiziranog djelovanja i posvećivanja pažnje muslimanskom naslijeđu ovdje u Sloveniji, ali i Evropi, odnosno sve je s ciljem snaženja svijesti o korijenima evropskog muslimanskog identiteta“, kaže muftija Grabus.

    „Kruna tog je današnja organiziranost Islamske zajednice u ovoj zemlji i gradnja Islamskog kulturnog centra u Ljubljani“, govori Nevzet Porić, sekretar Mešihata IZ i predsjednik Kulturnog zavoda „Averrores“, dodajući da se „ snaženje slovenske pluralnosti upravo ogleda kroz uzdizanje muslimana, jer proces pridobijanja ljudi u Ljubljani da daju dozvolu za gradnju džamije trajao je dugo.“

    Islamski kulturni centar

    Gradnja džamije u Ljubljani, na koju se čekalo gotovo pola stoljeća, sada je stvarna činjenica. Islamski kulturni centar, a nakon niza pokušaja, nedoumica, čak i zabrana, sve više izranja i već je sastavni dio arhitekture grada Ljubljane.

    Objekat fascinira svojom veličinom i planiranim sadržajima na trinaest hiljada kvadratnih metara. Savremeni objekat čije konture izranjaju i utapaju se u arhitekturu gradskog središta, kojoj dodatno, vitki, 23 metra visok minaret daje epitet evropske metropole slobode i jednakosti.

    Esad Barjaktarević, porijeklom iz Cazinske krajine, u sjeverozapadnom dijelu BiH, ovdje je već četiri desetljeća: „Posebno nas ohrabruje taj graditeljski zanos, plijeni entuzijazam i njihova identifikacija sa gradnjom džamije, svakog od nas ovdje Bošnjaka, ali i muslimana Albanaca, iz Crne Gore, Srbije… Još 1964. kada je ponovo ustanovljena Islamska zajednica i zvanično od 1967. pokrenuta je inicijativa za gradnju džamije. I konačno, evo, dočekali smo i to.“

    Sličnog su stava i Hasan Išić, porijeklom iz Zavidovića te Esad Mulalić, pa Fikret Makić, Zilhad Kudić, Sulejman Abdić, Asad Adrović, Hasan Kovačević, koji su ovdje došli iz Cazina, Bihaća, Velike Kladuše (BiH).

    Kazuju: „Konačno smo izišli iz podrumskih i podzemnih molitvenih prostora u javne s otvorenošću za svoje okruženje i to s jedne strane jača pluralnost i snažne individualne i kolektivne slobode u slovenačkom društvu, a s druge gradi se i pozitivna svijest nemuslimanskog okruženja o džamiji i muslimanima.“

    I gradonačelnik Ljubljane Zoran Jankovič, koji je pružio i pruža veliku podršku kaže: „Muslimani su svoje vjerske dužnosti obavljali u radničkim barakama, sportskim dvoranama. Željeli smo pokazati poštovanje prema ljudima i njihovoj vjerskoj dužnosti i tada smo odlučili i dali dozvolu za gradnju džamije u Ljubljani.“

    Gradnja u završnoj fazi

    Gradnja je u završnoj fazi, kako džamije, tako i pratećih stambenih i objekata za kulturne, sportske, administrativne i druge potrebe. Do sada je za dobijanje dozvola i kupovinu zemljišta utrošeno više od osam miliona eura, a konačna cijena gradnje dostići će i 35 miliona eura, koje će najvećim dijelom osigurati država Katar. Završetak gradnje, prema planu trebao bi biti u narednoj, 2018. godini.

    Inače, u Sloveniji prema popisu stanovništva iz 2002. godine živi oko 50 hiljada muslimana. Budući da se u ovoj zemlji više ne rade popisi takve vrste, prema podacima Islamske zajednice, ovdje danas živi oko stotinu hiljada muslimana. U samoj Ljubljani ih je više od 40 posto, među kojima je najviše Bošnjaka i još s prostora Bosanske krajine. Manji broj je iz Sandžaka i drugih područja Srbije, Crne Gore, Albanije, Kosova i Makedonije.

    U svome izrastanju Islamski kulturni centar u Ljubljani – potvrđuje da su muslimani u Sloveniji stekli pravo javnosti i poštivanja njihovog identiteta, ali i potreba koje iz toga proizilaze.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    five + five =