More

    Šta se krije iza dramatičnog porasta uvoza struje u BiH

    Potrošeno 114 miliona KM.

    - Advertisement -

    Bosna i Hercegovina je za pet mjeseci ove godine na uvoz električne energije potrošila 114 miliona KM, dok je tokom čitave 2016. na uvoz potrošeno 115 miliona KM, piše portal Faktor.

    Dramatični podaci o rastu uvezene električne energije u našu zemlju podudaraju se i sa rastom izvoza koji je u prvih pet mjeseci 2017. narastao na 198 miliona KM, što je 75 posto više u odnosu na isti period protekle godine.

    Nakon što je u hladnom januaru uvezeno 320 GWh električne energije, u naredna dva mjeseca uvoz je pao na 212 GwH u februaru i 176 GWh u martu, da bi u aprilu ponovo porastao na 247 GWh. Najveći izvozni rezultat ostvaren je u martu kada je izvezeno 502 GWh električne energije.

    Rastao uvoz električne energije

    Razloga za rast uvoza je mnogo, a neke od njih je za Faktor pojasnio i Edhem Bičakčić, nekadašnji federalni premijer i direktor Elektroprivrede BiH, a sada vlasnik firme za projektovanje i pomoć u izgradnji obnovljivih izvora energije.

    – Na početku godine bilo je mnogo fenomena koji su utjecali na to da BiH mora uvoziti električnu energiju. Kao prvo, bila je duga zima sa velikim minusima, što je uzrokovalo značajno povećanje električne energije. Drugo, prestanak grijanja u Zenici, gradu sa oko 100.000 stanovnika, te prelazak na grijanje na uređaje koje pokreće električna energija drastično je povećalo potrošnju struje. U konačnici, u periodima niskih temperatura izostao je očekivani donos uglja iz rudnika tako da su termoelektrane radile protočno, odnosno onoliko uglja koliko dođe, toliko se i radi. Nisu mogle raditi punim kapacitetom – kazao je Bičakčić.

    Problemi u Zenici su nastupili kada je obustavljen rad na kotlovima u kompaniji ArcelorMittal uslijed čega je došlo do totalnog prekida isporuke toplotne energije. U pojedinim periodima nestajala je i električna energija.

    Zbog ovih faktora Elektroprivreda BiH (EPBiH) već u maju počinje smanjivati akumulaciju u Jablaničkom jezeru koje je do početka februara u potpunosti ispražnjeno. Ni to nije bilo dovoljno da se proizvedu potrebne količine električne energije, pa su sve elektroprivrede u našoj zemlji bile prisiljene uvoziti struju.

    – Električna energija je najskuplja u periodima kada je nema i ona se u tim periodima kretala po 300 eura po megavatu, dok je standardna, odnosno normalna cijena od 40 do 50 eura po megavatu. Bili smo prisiljeni skupo plaćati električnu energiju, a jedan od mogućih razloga je možda i nedomaćinski odnos EPBiH koja nije osigurala dovoljne količine uglja iz nekih svojih razloga – stav je Bičakčića.

    Izvozna orijentacija EPBiH

    BiH je u prvih pet mjeseci uspjela i izvesti električnu energiju vrijednu 198 miliona KM.

    – BiH je tradicionalni izvoznik električne energije i kada je povoljna pogonska situacija, otprilike 25 posto proizvodnje se izvozi. Uglavnom, izvozom se bave elektroprivrede u Sarajevu i Banjoj Luci, dok je hercegovačka elektroprivreda pokrivena i proizvodi onoliko koliko i potroši. U svakom slučaju podržavam orijentaciju elekroprivreda na izvoz električne energije jer je to roba koja ima svoju valorizaciju na svjetskom tržištu. Mislim da BiH i u budućnosti treba da zadrži svoju izvoznu orijentaciju – kazao je Bičakčić.

    Govoreći o prioritetnim pitanjima koje elektroprivrede u BiH trebaju rješavati naveo je izgradnju zamjenskih kapaciteta u Kaknju i Tuzli zbog stanja postojećih kapaciteta.

    – To su objekti koji imaju staru tehnologiju, veliki specifični utrošak uglja i zagađenje i oni sigurno nisu prihvatljivi. Zamjenski kapaciteti su nam potrebni da osiguramo kontinuitet rada rudnika jer je to sektor koji zapošljava 18.000 ljudi, a ako nema termoelektrana onda nema ni radnih mjesta za rudare – ističe Bičakčić.

    Projekat izgradnje vjetroelektrane kod Vranduka kao jedan od većih investicija EPBiH je zapeo, a Bičakčić ističe da se već nekoliko premijera “slikalo“ kod Vranduka iako nije ni krenula ozbiljna gradnja. Iz EPBiH nisu bili dostupni za komentar, iako na web stranici ove institucije se navodi da su glavni projekt paketi 1 i 3 dostavljeni na reviziju, kao i da je u toku revizija glavnog projekta od strane Delegiranog FIDIC Inženjera (SP) i domaćeg revidenta EI.

    – Nakon revizije dokumentacije glavnog projekta, bit će stvoreni uslovi za pokretanje postupka izdavanja dozvola za građenje – kazali su iz JP Elektroprivreda BiH ranije za medije.

    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceFaktor

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    × five = 30