Šta je korupcija?

Foto-ilustracija: Canva

Korupcija je ozbiljan problem, kako kod nas, tako i u zemljama u okruženju i savremenom svijetu uopšte. Prisutna je, u različitim oblicima i razmjerama, svugdje, pa i u ekonomski snažnim, demokratskim i organizovanim državama, a kod nas pogotovo. Međutim, kao što su faktori koji utiču na stanje i razmjere korupcije različiti, te mogu biti istorijski, društveni, kulturološki, politički – tako su i posljedice korupcije u životu običnog građanina i cjelokupnog društva mnogobrojne, raznovrsne i teške, posebno po siromašna društva, kakvo je naše.

Korupcija apsolutno negativno utiče na ekonomske tokove, jer uzrokuje, primjera radi, nepredvidive troškove za investitore koji su obeshrabreni ne samo za buduća, nego često ikakva ulaganja, posebno ako dolaze iz drugih država, zatim, korupcija uzrokuje rast sive ekonomije, smanjuje prihode države po osnovu neplaćenih poreza, carina i drugih dažbina, povećava troškove administracije, roba i usluga, smanjuje produktivnost … A smanjenje novca u budžetu ne utiče samo na javne službenike. Utiče i na građane koji zavise od socijalne pomoći, na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, na opremljenost obrazovnih ustanova. Zato je ne bi trebalo podržavati, ne bi joj trebalo doprinositi i trebalo bi na nju ukazivati. Upravo to i mi želimo, te se fenomenom korupcije, koja se kao virus širi kroz naše društvo, iscrpno bavimo u narednih godinu dana.

KORUPCIJA JE ZLOUPOTREBA MOĆI KOJA DOVODI DO PRIVATNE KORISTI

Korupcija je svaka zloupotreba moći koja je povjerena javnom službeniku, ili nekom licu koje se nalazi na političkom položaju, bilo na državnom, entitetskom, kantonalnom nivou, gradskom, opštinskom ili nivou Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, a koja može dovesti do privatne koristi.

Odnosi se na direktno ili indirektno zahtijevanje, nuđenje, davanje ili prihvatanje mita, ili neke druge nedopuštene prednosti, ili njenu mogućnost, kojima se narušava odgovarajuće obavljanje bilo kakve dužnosti ili ponašanja očekivanih od primaoca mita.

U Strategiji za borbu protiv korupcije u Brčko distriktu BiH za period 2018–2019. godina navodi se da “korupcija, u društvenom smislu, utiče na izmijenjen sistem vrijednosti, pogotovo racionalizaciju, pa čak i opravdavanje nezakonitog ponašanja. U političkom smislu, korupcija narušava legitimitet i ugled institucija vlasti, ugrožava ostvarenje načela pravne države i uzrokuje nepovjerenje građana u vlast i političku nestabilnost povećanjem jaza između slojeva građanstva. Korupcija predstavlja posebnu opasnost za države u tranziciji, u kojima demokratski, institucionalni i vrijednosni sistemi još nisu dovoljno izgrađeni. U takvim državama, neadekvatni pravni i politički mehanizmi ne pružaju dovoljno garancija za efikasnu kontrolu raspolaganja javnim ovlaštenjima, čiju zloupotrebu korupcija, zapravo, predstavlja”.

18 GODINA NAKON FORMIRANJA DISTRIKTA BRČKO USVOJEN SET ANTIKORUPTIVNIH ZAKONA

Bosna i Hercegovina i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine, pojedinačno i zajedno, u posljednjih nekoliko godina preduzimaju određene aktivnosti na suprotstavljanju korupciji.

Najaktivnija godina po tom pitanju za Brčko distrikt BiH bila je 2018., kada su poslanici Skupštine Brčko distrikta BiH, punih 18 godina nakon formiranja Brčko Distrikta BiH, usvojili Zakon o Kancelariji za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije i Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, takozvanih “zviždača”.

Ranije je donesena Strategija za borbu protiv korupcije za period 2018 – 2019. godina i Akcioni plan za borbu protiv korupcije u Brčko distriktu BiH, koje je izradila radna grupa sastavljena od 21 člana – predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti, pravosudnih institucija, javnih preduzeća i drugih organizacija pod ingerencijom Distrikta, a uz podršku nevladinog sektora, koji imaju obavezu da na nivou svoji organizacija donesu institucionalne akte za borbu protiv korupcije i imenuju lice koje će identifikovati neetičko ponašanje u organizaciji.

Međutim, iako su se u tom trenutku stekli svi tehnički uslovi da u Brčko distriktu BiH budu vidljivi i konkretni rezultati na suzbijanju korupcije, osim sudskih procesuiranja zbog korupcije, već dvije godine većih pomaka, opet, nema. Kancelarija za prevenciju korupcije i koordinaciju aktivnosti na suzbijanju korupcije nije osnovana, jer politički lideri ne mogu da postignu dogovor ko će biti prvi čovjek ove javne ustanove, a potrebno je raditi i novu strategiju.

Samir Beganović, sekretar Tužilaštva Brčko distrikta BiH i koordinator za provođenje plana djelovanja za borbu protiv korupcije u ovoj javnoj instituciji, izjavio je da je “u periodu od 2013. do 2020. godine, za koji postoje egzaktni statistički podaci, koji su obrađeni kroz godišnje izvještaje o radu ove institucije, Tužilaštvo Brčko distrikta BiH za  koruptivna krivična djela podiglo ukupno 103 optužnice. U istom periodu prethodno je provelo ukupno 210 istraga koje se odnose samo na ovu vrstu krivičnih djela”.

Na osnovu podignutih optužnica, donesene su i određene presude.

“Za presuđene predmete, egzaktni podaci dostupni su za period od 2015. godine. Zaključno s 1.8.2020. godine pravosnažno je osuđeno 68 lica u okviru 55 predmeta. Prosječna dužina kazne zatvora izrečene u 12 predmeta protiv 13 lica je nešto više od jedne godine. Uslovne osude izricane su u 42 predmeta protiv 51 lica, a zabilježeni su i slučajevi povratništva u vršenju ove vrste krivičnih djela,” kaže sekretar Tužilaštva Brčko distrikta BiH.   

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) je krajem januara 2020. godine predstavio rezultate Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2019. godinu. Indeks rangira zemlje širom svijeta u odnosu na percipirani nivo korupcije u javnom sektoru.

Bosna i Hercegovina je u 2019. godini dobila ocjenu 36, na skali od 0 do 100 (nula predstavlja najviši nivo korupcije, a 100 najniži) i nalazi se na 101. mjestu, od ukupno 180 zemalja, koliko ih je bilo uključeno u prošlogodišnje istraživanje. Ovo je najlošija ocjena koju je BiH dobila od 2012. godine, kada je sa ocjenom 38 bila na 89. poziciji. I, ovo je jedna od potvrda da je Bosna i Hercegovina, a u njoj i Brčko distrikt BiH, svrstana u države koje globalno, u kontinuitetu, najviše nazaduju.

Analiza rezultata Indeksa percepcije korupcije, kao i poređenje sa ostalim istraživanjima, pokazali su da su ovako velikom padu BiH najviše doprinijele nepravilnosti u provođenju izbora, zakona iz oblasti finansiranja političkih stranaka i predizborna kampanja.

U Brčko distriktu BiH, posmatrano po strukturi, među krivičnim djelima korupcije najzastupljenija su: Zloupotreba položaja ili ovlaštenja, Nesavjesan rad u službi i Primanje dara ili drugih oblika koristi, koja su prema dostupnim evidencijama i izvršenim analizama dominantna u strukturi krivičnih djela korupcije u javnom sektoru. S druge strane, u strukturi ove vrste krivičnih djela koja se odnosi na privatni sektor, najzastupljenije je krivično djelo pronevjere, podaci su Tužilaštva Distrikta.

Korupcije ima i u pravosuđu. U toku je glavni pretres protiv jednog službenika zaposlenog u Osnovnom sudu Distrikta, po optužnici Tužilaštva iz 2019. godine.

“Postupak protiv njega vodi se zbog sumnje da je radeći na prijemu dokumentacije u sudskoj pisarnici počinio krivično djelo zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i krivično djelo prevare,” kaže Samir Beganović.

Pitali smo građane da li, prema njihovom mišljenju, u Brčko distriktu BiH ima korupcije, i ako smatraju da ima, u kojim oblastima je ima najviše?

Prema istraživanju Antikorupcione mreže u BiH – ACCOUNT, najkoruptivnija oblast u BiH je zapošljavanje, jer je to najjači adut političkih partija u pridobijanju građana za svoje potrebe. U proteklih nekoliko godina, Omladinskom centru „Vermont“ iz Brčkog, kao članu ACCOUNT-a, prijavljeno je oko 200 slučajeva korupcije u Brčko distriktu BiH, bilo telefonom, e-mailom, poštom ili lično. Sva lica koja prijave korupciju, od 2018. godine štiti Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u Brčko distriktu BiH, odnosno „zviždača“, o čemu govorimo uskoro.  

Zagovornici borbe protiv korupcije smatraju da bi osnovni fokus trebalo da bude na prevenciji i širi društveni pristup.

“Ono što govore planski dokumenti sektorskog tipa, Strateški, Plan integriteta i Plan djelovanja protiv korupcije, potrebno je angažovanje svih institucija koje imaju javne ovlasti, a posebno Kancelarije za zaštitu lica koja prijavljuju korupciju. Potrebno je da se koruptivni ili potencijalno koruptivni procesi unutar institucija prepoznaju, da se blagovremeno utvrde procedure koje će onemogućiti nastanak korupcije i neetičkog ponašanja, a ukoliko se i dogode takve radnje koje nisu u skaldu sa zakonom, da se počinioci brzo otkriju i sankcionišu putem represivnih organa, među kojima je i Tužilaštvo Brčko distrikta BiH,” kaže sekretar ove institucije.

Iako je BiH potpisnica svih značajnih međunarodnih sporazuma, koji se odnose na borbu protiv korupcije, kao i da na svim nivoima postoje odgovarajući zakoni koji tretiraju ovu oblast, borba protiv korupcije u Bosni i Hercegovini i svim njenim lokalnim zajednicama, i dalje ostaje jedan od najvećih izazova sa kojim se naše društvo mora istinski suočiti – izazov veći i od ekonomskih problema.

Članak urađen u okviru projekta “Virus Korupcija”, kojeg realizuju Omladinski centar “Vermont” i Otisak.ba, u saradnji sa Centrom za promociju civilnog društva i uz finansijsku podršku USAID-a.