Srpske stranke i udruženja u Brčkom odali počast žrtvama “Oluje”

Foto: eBrcko.net

Predstavnici srpskih političkih stranaka i udruženja građana danas su u centru Brčkog odali počast žrtvama operacije Oluja, naglasivši da je to najveće etničko čišćenje u Evropi od Drugog svjetskog rata.

“Ta istina će se morati prihvatiti, ali na jedan kulturan način, kroz dijalog, a ne dekretima i nametanjem jedne verzije istine kao što se pokušava uraditi”, izjavio je predsjednik brčanske Skupštine Siniša Milić.

Srpski članovi Vlade Brčko distrikta jutros su napustili sjednicu, u znak protesta jer gradonačelnik Esed Kadrić nije udovoljio njihovom zahtjevu da se ovaj datum proglasi danom žalosti.

“Očigledno da je to nešto što ne bi trebalo da bude prepušteno pojedincima, već da bude vraćeno u nadležnost Skupštine”, istakao je Milić.

Rezultat operacije

Akcija Hrvatske vojske i policije Oluja pokrenuta je u 5 ujutro 4. augusta 1995. godine.

U roku od nepuna četiri dana slomljen je otpor snaga samoproglašene Republike Srpske Krajine i nakon nešto manje od četiri godine progonstva, stvoreni su uvjeti za povratak Hrvata prognanih 1991. s tog područja (hrvatska službena brojka je oko 313.000 ljudi).

Akcijom hrvatskih snaga deblokiran je od srpskih snaga i Bihać u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska 5. august obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

Žrtve

Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava iz 2001. godine, ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.

Po istom izvoru, u sedmicama nakon Oluje spaljeno je ili devastirano više hiljada stambenih objekata.

Velik broj domaćih Srba otišao je pred Olujom iz Hrvatske. Prema hrvatskim izvorima, njih oko 130.000 organizirano u konvojima.

Prema srpskim izvorima njih 200.000 – 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju u strahu pred hrvatskim snagama. Njihovi podaci govore da je ubijeno oko 2.000 Srba.

Presude

Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za krivična djela za vrijeme Oluje i nakon nje – ubistva, pljačke i palež – osuđeno je 2.380 osoba. Međutim, njima je suđeno za obične, a ne za ratne zločine.

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima nakon Oluje postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali niko nije osuđen za zločine.

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak u Hagu su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački poduhvat sa ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.

Novinar: Adis Mujdanović