Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović zatražio je da Europska unija posreduje između BiH i Hrvatske kako bi se našlo rješenje za gradnju Pelješkog mosta. Takav zahtjev prenio je šefu delegacije EU u BiH Larsu-Gunnaru Wigemarku s kojim se sastao u Sarajevu.
U priopćenju, koje je nakon sastanka dostavljeno medijima iz Predsjedništva BiH, stoji kako je Izetbegović “iskazao očekivanje da će institucije EU u što skorijem roku pristupiti medijaciji između BiH i Hrvatske kako bi se ovo pitanje riješilo dogovorom, u interesu obje države, ali i same EU”.
Izetbegović, međutim, ne govori u ime cijele Bosne i Hercegovine jer Srbi i Hrvati ne vide nikakav problem u gradnji Pelješkog mosta, navodi agencija Hina.
On i Stranka demokratske akcije (SDA), kojoj je na čelu, u proteklih mjesec dana pokrenuli su žestoku kampanju problematiziranja gradnje Pelješkog mosta jer projekt, prema stajalištima te bošnjačke stranke, ugrožava pravo pristupa BiH otvorenome moru iz pravca Neumskog zaljeva.
‘Štitimo interese BiH’
Izetbegović je Wigemarku prenio kako cilj Bosne i Hercegovine nije spriječiti Hrvatsku u spajanju njezinih teritorija nego zaštititi svoje interese i ostvariti pravo na pristup otvorenom moru koje joj, kao pomorskoj državi, pripadaju po Konvenciji UN-a o pravu mora.
Ostvarivanje toga prava, kao i prava Hrvatske da spoji svoje teritorije, drži Izetbegović, podrazumijeva prethodno rješavanje pitanja granice na moru između dviju zemalja.
Inzistira na tvrdnji kako je to i službeno stajalište Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz 2007. o kojem je Hrvatska službeno izviještena i koji nije izmijenjen.
Izetbegović je napomenuo Wigemarku kako je u procesu odobravanja sredstava Hrvatskoj za izgradnju Pelješkog mosta, u studiji predizvodljivosti Europske komisije, “predviđeno da se uz medijaciju EU postigne sporazum dviju država, kako bi se izbjegao potencijalni problem i spriječilo kršenje međunarodnog prava i Konvencije UN-a o pravu mora od strane Hrvatske” što je, kako se navodi u priopćenju, na žalost ignorirano.
Ignorirana su i službena stajališta Predsjedništva BiH i drugih tijela vlasti u BiH, pa je Europska komisija odobrila sredstva Hrvatskoj bez ikakvih službenih konzultacija sa BiH, Izetbegovićeva je ocjena koju je prenio šefu delefacije EU u BiH.
Crnadak: Slovensko-hrvatsku arbitražu ne treba kopirati
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak odbio je sugestiju da bi za BiH arbitraža mogla biti jedini način za sporazum o granici s Hrvatskom, po modelu oko kojeg se spore Ljubljana i Zagreb.
“Ne postoje kopirana rješenja. BiH nastoji kad god je to moguće izbjeći rješavanje spora arbitražom jer je to korak koji se poduzima kad su iscrpljene sve druge mogućnosti”, kazao je u razgovoru za slovensku agenciju STA Crnadak, upitan može li arbitražni sporazum Hrvatske i Slovenije biti uzor koji će slijediti i druge zemlje u regiji i šta Hrvatska poručuje tim državama kad ne pristaje na implementaciju arbitraže.
“Kod Hrvatske i Slovenije se očito radi o dva viđenja arbitražnog spora, a BiH samo želi da one postignu izravan i konkretan dogovor na zadovoljstvo obe države i šireg okruženja”, kazao je Crnadak, tokom posjete Bledu i Bledskog strateškog foruma.
Predizborna pozicioniranja
Što se tiče nastupa političkih predstavnika Bošnjaka u BiH, koji uvjetuju gradnju Pelješkog mosta međudržavnim ugovorom o granici i izlazom BiH na otvoreno more, Crnadak je to stavio u kontekst političkih predizbornih pozicioniranja. Dodao je da se rješenje arbitara o granici Hrvatske i Slovenije ne može kopirati.
U razgraničenju među državama po njegovim riječima postoje jasna međunarodna načela, a jedino u tom smislu oko čega u BIH stvarno postoji saglasnost jest da se “do rješenja dođe dogovorom i da ono ne ugrozi dobre odnose s Republikom Hrvatskom”.