Smisao HDZ-ove politike u BiH: Pokažimo Bošnjacima ko je gazda

    Ograničavanje prava građanima da biraju i budu birani u pojedinim kantonima, što je suština HDZ-ovog "minimuma minimuma" kada su izmjene izbornog zakonodavstva u pitanju, jedinstven je politički koncept kojeg jedni nazivaju "borbom za jednakopravnost Hrvata", a Karamatić hirurški precizno "pokazivanjem ko je gazda", piše Nedim Pobrić.

    Gazde i nositelji evropskih vrijednosti: Mario Karamatić, Jelka Miličević, Bariša Čolak, Vjekoslav Bevanda, Dragan Čović i Božo Ljubić, piše autor [Faktor.ba]

    Piše: Nedim Pobrić

    Možda nije hercegovački Winston Churchill, možda nema “etnički legitimitet” u koji se zaklinje, ali delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Mario Karamatić, iako ne posjeduje člansku iskaznicu HDZ-a BiH, definitivno najbolje artikulira političku misao te stranke.

    Tendencije HDZ-a BiH i satelitskih stranaka vezane za izmjene izbornog zakonodavstva u BiH, uglavnom interpretirane kao borba za “jednakopravnost Hrvata u BiH”, Karamatić je mnogo adekvatnije opisao u samo jednoj rečenici.

    “Trebamo konačno kroz zakonodavna i izvršna tijela pokazati našim bošnjačkim prijateljima ko je pravi gazda u ovoj zemlji”, poručio je delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i ponosni vlasnik 1.666 glasova sa prošlih općih izbora.

    Ograničavanje prava građanima da biraju i budu birani u pojedinim kantonima, što je suština HDZ-ovog “minimuma minimuma” kada su izmjene izbornog zakonodavstva u pitanju, jedinstven je politički koncept kojeg jedni nazivaju “borbom za jednakopravnost Hrvata”, a Karamatić hirurški precizno “pokazivanjem ko je gazda”.

    Izmjene izbornog zakonodavstva u skladu sa smjernicama HDZ-a BiH, odnosno preferiranja sredina u kojima ta stranka ima većinsku podršku u odnosu na one sredine u kojima glasači nisu skloni štrihiranju kvadratića kraj imena njihovih kandidata, Draganu Čoviću i istomišljenicima bi osiguralo status “gazde” u BiH jer bi HDZ BiH bila jedina politička opcija sa ekskluzivnim pravom na učešće u institucijama vlasti.

    Ako ćemo kao tačne prihvatiti teze o namjeri da se Izbornim zakonom osiguraju jednaka prava Hrvatima u odnosu na ostale konstitutivne narode, a ne veća prava HDZ-a BiH u odnosu na ostale političke opcije, zaista su iznenađujuće njihove reakcije na usaglašene principe stranaka sa sjedištem u Sarajevu.

    Redefiniranje uloge i nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH i njegovo izjednačavanje sa Vijećem naroda entiteta RS u skladu je sa programskim principima HDZ-a BiH u kontekstu zaštite nacionalnih interesa Hrvata.

    Ako to ne dokazuje izostanak pritužbi na položaj Hrvata u entitetu RS i zaštitu njihovih nacionalnih interesa kroz Vijeće naroda, onda dokazuje evropska praksa u zemljama sa dvodomnim parlamentarnim sistemima, jer ipak ne treba smetnuti s uma naučno utemeljenu činjenicu o Hrvatima kao nositeljima evropskih vrijednosti.

    S obzirom da zvaničnici HDZ-a BiH i njima bliski mediji nerijetko vole povlačiti paralele sa Belgijom, upravo ćemo, komparacije radi, iskoristiti parlamentarni sistem te zemlje.

    Ono što je Dom naroda na entitetskom i državnom nivou u BiH, to bi mogao biti Senat u Belgiji.

    Ono što je u ovoj komparaciji bitno jesu zakonodavne nadležnosti Senata. Tako, primjera radi, o budžetu i zakonima kojima se kontroliraju finansije glasa samo Zastupnički dom.

    Podjednake nadležnosti Zastupnički dom i Senat imaju u pitanjima poput zakona o organizaciji pravosuđa, davanju saglasnosti za međunarodne sporazume te izmjenama Ustava.

    Kada su prijedlozi Vlade u pitanju, njih razmatra i o njima odlučuje isključivo Zastupnički dom, a Senat ima pravo samo ulagati amandmane, bez odlučujuće uloge.

    Uprkos ovakvom parlamentarnom sistemu, nećete imati priliku slušati optužbe Valonaca da se od Belgije pravi “flamanska država”.

    Ono što HDZ BiH želi nametnuti izmjenama izbornog zakonodavstva, pod plaštom zaštite nacionalnih interesa i borbe za “jednakopravnost Hrvata”, jeste zacementirana upravljačka poluga u zakonodavnoj vlasti na osnovu koje će politikom uslovljavanja zagarantirati odvijanje političkih procesa usklađeno sa potrebama te stranke i njoj bliskih struktura i pojedinaca.

    Primjer takvog djelovanja jeste sudbina Zakona o igrama na sreću, koji je svoj parlamentarni put okončao upravo u Domu naroda Parlamenta FBiH i to glasovima “protiv” delegata iz Kluba hrvatskog naroda.

    To zakonsko rješenje nije pitanje vitalnog hrvatskog nacionalnog interesa, ali jeste od vitalnog interesa za HDZ-u bliske strukture, što je bilo dovoljno za njegovo rušenje, ali i potpuno blokiranje rada Parlamenta FBiH.

    Takvu polugu HDZBiH nema namjeru izgubiti, već, očigledno, dodatno ojačati, a sve ispod toga nije ono što Čović ili njegov megafon Karamatić doživljavaju kao kompromis.

    S obzirom da je međunarodna zajednica prijedlog redefiniranja nadležnosti Doma naroda Parlamenta FBiH ocijenila kao “pozitivan” i “konstruktivan”, zvaničnicima HDZ-a BiH će ovaj put biti mnogo teže svoje protivljenje takvom prijedlogu predstaviti kao borbu za “jednakopravnost Hrvata u BiH”, a svoje prijedloge izmjena Izbornog zakona isključivo kao temelj legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i zaštite njihovih interesa.

    Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    seventy four − = 69