More

    Skandalozno: Ukradeno Čajničko evanđelje, nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine!?

    Da je na brdovitom Balkanu sve moguće, dokaz je i primjer iz Bosne i Hercegovine. Naime, Čajničko evanđelje je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, te jedini rukopis crkvenog karaktera koji se čuva u našoj zemlji.

    Sinoć je Erma Ramić-Kunić, doktor nauka iz oblasti lingvističke bosnisitike i autorica dvije knjige koje se direktno bave Čajničkim evanđeljem na svom Facebook profilu objavila kako je ovaj spomenik bosanske pismenosti nestao. Napomenula je kako je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika još 2013. godine donijela odluku kako je iznošenje ovog nacionalnog spomenika iz BiH zabranjeno.

    Ramić-Kunić ističe da je privremeno iznošenje dozvoljeno jedino zbog prezentacije ili konzervacije, ukoliko se utvrdi da konzervatorske radove nije moguće izvršiti u Bosni i Hercegovini, odnosno ako se procijeni da se konzervacija u inostranstvu može izvršiti kvalitetnije, brže i jeftinije.

    Odobrenje za privremeno iznošenje nacionalnog spomenika iz Bosne i Hercegovine daje isključivo Komisija, ukoliko bude nedvosmisleno utvrđeno da to neće ni na koji način ugroziti nacionalni spomenik.

    Ramić-Kunić se pita kako je moguće da Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika sve vrijeme šuti i da ne odgovara na službene dopise.

    Jedan od članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, Faruk Kapidžić se oglasio na društvenim mrežama i između ostaloga naveo kako su sadašnja dva člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH obavijestili sve nadležne organe i institucije o onome što su bili obavezni obavijestiti. Dodao je da će iste morati prije ili kasnije odgovoriti “da li je, a ako jeste gdje, kada, ko i kako sakrio nacionalno blago”.

    Čajničko evanđelje je inače srednjovjekovna rukopisna knjiga i u vlasništvu je Srpske pravoslavne crkve. Čuvala se u Muzeju crkve u Čajniču te je 2013. godine proglašeno za nacionalni spomenik BiH.

    Nastalo je početkom XV vijeka, na dvoru feudalca Pavla Radenovića, ili je samo bilo u njegovom vlasništvu. Prema osobinama jezika izvjesno je da je nastalo na tlu istočne Bosne – na ijekavskom tlu. Pisano je brzopisno, a pisanju se smjenjivalo pet glavnih pisara, koji su kontinuirano ispisivali tekst. Kodeks je prepisan sa tri različita predloška.

    Otisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    ninety six − = eighty nine