More

    Sistem koji spašava živote: Amber Alert ni blizu implementacije u Bosni i Hercegovini

    - Advertisement -

    Da li ste ikada čuli za Amber Alert? Ovaj sistem za upozorenje postaje sve veća potreba u cijelom svijetu, a vlasti u Bosni i Hercegovini zaostaju za regionom.

    Svjedoci smo da u Bosni i Hercegovini sve češće nestaju osobe, kao i da se u našoj zemlji dešavaju prirodne katastrofe. Poznat je slučaj maloljetnog Ismara Mahmutovića, koji je nestao 26. maja u Bihaću. Za njim se aktivno traga, a uključena su sva raspoloživa sredstva Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona.

    Isto tako, velike poplave paralizovale su sjeverni dio naše države, a mještani su, kao i prije devet godina, bili žrtve nepripremljenosti vlasti.

    Međutim, ovo nisu izdvojeni slučajevi. Broj nestalih raste svake godine, a prema studiji eksperata kriminologije, prvih 24-72 sata su apsolutno ključna. Za prirodne katastrofe vrijedi isto, gdje bi se u prvih nekoliko sati nakon ovih nemilih događaja, ili čak nekoliko sati prije, ako postoji način da se predvide, mogle donijeti ključne odluke koje bi mogle spasiti živote. Upravo zbog ovoga, mnoge zemlje na svijetu uvele su takozvani Amber Alert.

    Amber Alert je pokrenut u Sjedinjenim Američkim Državama nakon nestanka Amber Hagerman, devetogodišnje djevojčice iz Texasa. Ona je nestala 13. januara 1993. godine, a tijelo joj je pronađeno četiri dana kasnije. Nakon što je pronađena, njen otac, Richard, zatražio je pokretanje mjera kojim bi se efektivnije tražile nestale osobe.

    Nekih pet godina nakon toga, radio stanice u Texasu su, na ideju građanke ove savezne države Diane Simone, počele javljati svojim slušaocima da se u njihovom okruženju traga za nestalom osobom. Već 1998. godine nastao je ANS (Alert Notification System), koji je preteča današnjeg Amber Alerta.

    Ova poruka za uzbunu funkcioniše vrlo jednostavno. Kada se u vašem gradu ili regiji prijavi nestanak osobe, policija automatski šalje svim građanima upozorenje. U njemu obično piše kratak opis osobe, uz osnovne informacije. Sve što je poznato, a može biti relevantno za istragu, pošalje se građanima, koji tako postaju dodatni policajci na terenu i olakšavaju potragu.

    Ovaj sistem se danas koristi u velikom broju zemalja širom svijeta. Osim Sjedinjenih Američkih Država, gdje je pokrenut ovaj sistem, on se koristi i u Kanadi, Maleziji, Rusiji, Ukrajini, Velikoj Britaniji, Irskoj, Slovačkoj, Kini, Ekvadoru, Maroku, Nizozemskoj i mnogim drugima. Svaki sistem ima drugačije ime, pa je tako u Ekvadoru nazvan EMILIA, ali su forme iste.

    Učinkovitost ovog sistema je jasna po primjerima širom svijeta. U Nizozemskoj je prvi put iskorišten 14. februara 2009. godine, kada je nestao četverogodišnjak iz Rotterdama. On je pronađen toliko brzo, da vlasti nisu uspjele da pošalju obavijest svima u tom gradu, te je ona obustavljena. Pronađen je nakon ga je prepoznala jedna osoba, koja ga je vidjela na billboardu u restoranu brze hrane. Naravno, većina slučajeva ne završi toliko brzom reakcijom i pronalaskom, ali je učinkovitost vidljiva i na većem uzorku.

    Prema podacima Nacionalnog centra za nestalu i iskorištenu djecu iz SAD-a, 673 djece je uspješno pronađeno zbog ovog sistema. Do januara 2023. godine, taj broj skočio je na 1.127, prema podacima Ureda za pravdu u SAD-u.

    Slična situacija, mada u manjem omjeru, je i s prirodnim nepogodama. U SAD-u se ovaj sistem koristi za sve vremenske prilike koje bi mogle imati katastrofalne posljedice, a koje se mogu predvidjeti. Iako je jako teško znati kada će doći do zemljotresa, moguće je vidjeti i adekvatno se pripremiti na obilne padavine, kao što su ove koje su paralizirale Krajinu.

    Istini za volju, ne mogu se godine institucionalnog zanemarivanja adekvatne zaštite zamijeniti jednim sistemom za uzbunu. Isto tako, ne mogu se zaustaviti ove prirodne nepogode, jer je to već van ruku ljudi. Ono što se može uraditi jeste pravovremena evakuacija. U Bosni i Hercegovini je 2014. godine život izgubilo 24 osobe u poplavama. Da je bio implementiran ovaj sistem upozorenja, koji bi adekvatno upozorio ljude na mogućnost ovih nepogoda, sasvim je realna mogućnost da bi se neki građani odlučili evakuisati na vrijeme.

    Sve dosada rečeno može se shvatiti kao ozbiljan poziv svim drugim zemljama, koje ovaj sistem nemaju, da urade taj dodatni korak ka većoj sigurnosti. Taj poziv je prihvatio naš region, a Bosna i Hercegovina, kao i po običaju, kaska u mjestu.

    Tako je u Hrvatskoj, 30. novembra 2022. godine, oficijelno uveden NENO Alarm, koji za cilj ima obavijestiti građane određenog dijela grada ili čak i regije, da u njihovom susjedstvu obrate pažnju na nestalu osobu. U Srbiji će implementacija ovog sistema početi od 1. novembra ove godine, prema riječima Bratislava Gašića, ministra unutrašnjih poslova u ovoj zemlji.

    Treba još svakako dodati kako je, prije implementacije u Srbiji, kampanja trajala više od godinu dana. U maju 2022. godine je prvi put pokrenuta akcija, preko društvenih mreža, da se sistem u državu uvede. Ona je, očigledno, uspjela, zajedno s velikim pritiskom na javnost preko medija.

    Šta je s Bosnom i Hercegovinom? Osim pojedinih medija, koji su pozivali ministarstva unutrašnjih poslova na svim nivoima vlasti na implementaciju ovog programa, nije bilo pretjerane političke aktivnosti. Jedina političarka koja je otvoreno tražila ovaj sistem u našoj zemlji je Sanela Klarić iz Naše Stranke, još početkom marta.

    Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba je kontaktirala ministarstva unutrašnjih poslova oba entiteta u Bosni i Hercegovini. Iz entiteta Republika Srpska nije bilo odgovora do završetka ovog teksta, dok smo odgovor dobili od entiteta Federacija BiH.

    Portparola Federalne uprave policije Emila Sućeske rekao je za naš portal:

    “Federalna uprava policije je 2020. godine imenovala kontakt osobu za PEN-MP Mrežu policijskih eksperata za nestale osobe ispred AMBER ALERT Europe organizacije – Evropskog centra za nestale osobe. S tim u vezi prikupljeni su podaci o nestalim osobama iz 34 evropske zemlje o čemu je Federalna uprava policije dostavila izvještaj o nestalim osobama na području Federaciji Bosne i Hercegovine krajem 2020. i početkom 2021. godine.

    Također je na zahtjev Interpola dostavljena globalna analiza fenomena “nestale djece” u periodu u 2015. godine do dana dostavljanja izvještaja. Federalna uprava policije je u maju 2022. godine u Bosni i Hercegovini pokrenula inicijativu učešća i realizacije globalne AMBER ALERT Europe kampanje prevencije postavljanja i dijeljenja neprimjerenih fotografija djcce na internetuu svrhu koje su okupljene i uključene i ostale relevantne institucije kao što su Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo obrazovanja, Policija Brčko distrikta, kantonalni MUP-ovi Federacije Bosne i Hercegovine, nevladina organizacija MFS-EMMAUS koja rukovodi Centrom za sigurni internet i drugi.”

    Odgovor za naš portal dao je i šef Kabineta ministra FMUP-a Ervin Mušinović. On je rekao:

    “Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova na čelu s ministrom gdin. Ramom Isakom u narednom periodu inicirat će putem naše Federalne uprave policije saradnju kako bi se prije svega donijela odluka o uspostavi Amber Alert mehanizma u Bosni i Hercegovini, mogućem pristupu Meta AMBER Alert Programu kao i donošenje adekvatnih normi, kriterija i pravilnika koji bi regulisali javne objave na internetu i drugim medijima”, rekao je Mušinović za portal Radiosarajevo.ba.

    Radiosarajevo.ba//Otisak.ba

    - Advertisement -spot_imgspot_img

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    thirty ÷ 6 =