Sindikat u Brčkom povodom Prvog maja: Radnička prava najugroženija

    Foto-ilustracija: Canva.com

    Ovogodišnji Prvi maj – Međunarodni praznik rada obilježava se u znaku pandemije zbog korona virusa kovid -19.

    Neće biti prvomajskih uranaka, a radničke klase spremne za klasnu borbu gotovo da nema.

    Paradoksalno je da su prvomajski uranci postajali sve masovniji kako je svijest o klasnoj borbi nestajala.

    Podsjetimo se kako je to bilo u prošlosti i zašto je Prvi maj ostao jedan od najvažnijih datuma u svjetskoj istoriji?

    Obilježavanje Prvog maja – Međunarodnog praznika rada predstavlja više od 120 godina dan solidarnosti, dan solidarnosti radnika cijeloga svijeta.

    Podsjetimo se, ovaj praznik se slavi od 1890. godine, kada je ustaljen kao dan međunarodne radničke solidarnosti na Prvom kongresu Druge internacionale u Parizu – jula 1889. godine, u znak sjećanja na radničku štrajkačku demonstraciju u Čikagu 1886. godine, koja je bila izvrgnuta krvavim političkim represalijama.

    Prve proslave Prvog maja održane su u brojnim evropskim zemljama već 1891. godine, a proticale su, kao i čikaške demonstracije u borbi za osmočasovni radni dan i druga prava radnika.

    Samo u Parizu u demonstracijama je učestvovalo preko 100.000 radnika, a masovne demonstracije održane su u Austriji, Mađarskoj, Čehoslovačkoj, Njemačkoj, Italiji, Španiji, Rumuniji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Švajcarskoj i drugim zemljama.

    U godinama pred Drugi svjetski rat radničke prvomajske manifestacije su imale antifašistički karakter.

    Prve proslave Prvog maja u Jugoslaviji održane su u Hrvatskoj i Sloveniji 1890. godine, Srbiji 1891, BiH 1906. i Makedoniji 1909. godine.

    Karakter i masovnost ovih proslava odražavali su snagu i stremljenje radničke klase, a osnovno obilježje savremenih prvomajskih proslava jeste borba za mir i poboljšanje materijalnog i društvenog položaja radnika.

    Istorija sindikalnog pokreta u našem gradu je veoma bogata i sadržajna, što je ujedno i ilustracija uključenosti brčanskih radnika u evropski i svjetski sindikalni pokret.

    Ideja o sindikalnom organizovanju brčanskih radnika potekla je još 1926. godine.

    Uz odobrenje ondašnjih vlasti formiran je Opštinski radnički savez čiji je rad zabranjen već 1929. godine, poslije proglašenja šestojanuarske diktature, kada su ugašene sve sindikalne slobode.

    Međutim, zabranom rada nije zamrla revolucionarna borba radnika, koji su tražili samo nove oblike organizovanja, načina rada i djelovanja.

    Godine 1935. formiran je Inicijativni odbor za osnivanje URSS-ovih sindikata, a već početkom 1936. godine formiraju se sindikalne podružnice.

    Prva podružnica URSS-ovih sindikata bila je organizacija tekstilaca, a tokom 1936. i 1937. godine formirane su i podružnice: građevinskih, obućarskih, stočarskih, trgovinskih, živinarskih i obalskih radnika.

    Snažno jačanje i formiranje sindikalnih organizacija dovelo je početkom 1937. godine do formiranja Mjesnog i Međustrukovnog odbora koji su imali koordinirajuću ulogu u rješavanju tarifnih sporova, štrajkova i drugih pitanja kojima se sindikat bavio.

    Prvi predsjednik Međustrukovnog odbora bio je Milan Marinković, a sekretar Tihomir Vraštanović.

    Period do 1940. godine ispunjen je bogatim radom podružnica URSS-ovih sindikata.

    Kroz borbu u ovim sindikatima brčanski radnici nisu se samo borili za svoj bolji ekonomski položaj, nego i protiv svih vidova eksploatacije i za svoje kulturno uzdizanje i osposobljavanje.

    Godine 1938. u Brčkom je osnovano i Radničko kulturno-umjetničko društvo “Vaso Pelagić”, u kojem radnici, a posebno radnička omladina nalazi mjesto za svoje kulturno ispoljavanje i obrazovanje.

    Sindikalno organizovanje se učvrstilo, radnička svijest ojačala. Tako već 1937. godine građevinski radnici traže proslavu Prvog maja, radničkog praznika. Njihovom zahtjevu pridružili su se i radnici drugih podružnica.

    Od tada, uz bogat program kulturno-umjetničkog društva “Vaso Pelagić” prvomajski uranci postaju podstrek u njihovoj borbi za radnička prava i bolje sutra.

    Odlukom Vlade Cvetković-Maček u decembru 1940. godine zabranjuje se sindikalni rad i raspuštaju URSS-ovi sindikati. Slijede godine rata, pa obnove i izgradnje.

    Poslije Drugog svjetskog rata Prvi maj je u NR Jugoslaviji i RBiH ustanovljen kao državni praznik svih građana koji se obilježavao dva dana.

    Prigodne proslave organizovali su sindikati, a učešće radnika u ovim proslavama bilo je masovno.

    U ovom periodu, kao što je bila sloboda obilježavanja 1. Maja, tako isto bilo je Ustavom i Zakonom zagarantovana sloboda sindikalnog organizovanja i djelovanja.

    Međutim, Sindikat, kao organizacija radnika služio je više kao dekor Saveza komunista i organizator raznih izleta, odmora, nabavke zimnice i sličnih akcija, a ne kao istinski predstavnik radnika u borbi za njihova prava.

    U tom kontekstu želimo da se osvrnemo i na pokušaje prisvajanja 1. Maja od strane nekih današnjih političkih stranaka ili partija.

    To je neprihvatljivo, jer je, čuli smo kroz istoriju, Prvi maj izdržao iskušenja u svim vremenima i svim režimima i ostao praznik rada, odnosno praznik koga slave isključivo radnici.

    Svaki pokušaj manipulacije i sa ovim praznikom, kao i sa nizom drugih sličnih kategorija može da dovede do novih komplikacija i sukoba.

    Sindikat Brčko Distriktu BiH koji je osnovan 07.02.2001. godine i koji je u 2005. bio suosnivač Konfederacije sindikata BiH na ovaj način, govoreći o 1. maju – Međunarodnom prazniku rada, nastavlja tradiciju obilježavanja ovog, za radnike, najznačajnijeg praznika.

    Koristimo priliku da ukažemo na sve učestaliju praksu ovdašnjih poslodavaca koji ni donesene odluke i zakone o praznicima i neradnim danima ne poštuju.

    Sindikat Brčko distrikta BiH izražava nadu da će idući 1. Maj biti obilježen u znatno povoljnijim ekonomskim prilikama, te da će konačno doći do značajnijeg rasta proizvodnje, povećanja broja zaposlenih, povećanja plata i životnog standarda radnika.

    Zato imamo mnogo razloga za udruživanje pozitivne energije u borbi za jačanje Sindikata jer jačanjem Sindikata jačamo svoja radnička i sindikalna prava. Danas su radnička prava od svih ljudskih prava najugroženija.

    Potpisani sporazum o osnivanju ESS/ESV sa Vladom Brčko distrikta BH i Udruženjem poslodavaca Brčko distrikta BiH daje nam mogućnost za kvalitetniji socijalni dijalog u Distriktu s ciljem da se urede odnosi između sfere rada i kapitala.

    Međutim, zabrinjava činjenica da Vlada ne poštuje i ne sprovodi svoj Zaključak kojim bi se obezbijedio efikasniji rad ESS/ESV-a.

    Pitamo se: Zašto radnici u Brčko distriktu BiH nemaju svoje Ministarstvo – Odjeljenje za rad i zapošljavanje?

    Godinama smo upućivali zahtjeve vlastima u Brčko distriktu BiH da se uvede Odjeljenje za rad i zapošljavanje… ZAŠTO???

    Na kraju, Predsjedništvo Sindikata Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, svim radnicima i ostalim građanima čestita PRVI MAJ –  MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA! 

    Autor: Sindikat Brčko distrikta BiH