More

    Šefko Kaloper: Nekome je možda palo na pamet da zadavi Književni klub Brčko distrikta

    "Sve nevladine organizacije imaju pravo na dio kolača koji se u Brčkom izuzetno nepravedno dijeli."

    - Advertisement -

    Šefko Kaloper od proljeća ove godine predsjednik je Književnog kluba Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Na toj poziciji zamijenio je dugogodišnjeg predsjednika Žarka Milenića, nakon što je skoro 10 godina obnašao funkciju potpredsjednika ove nevladine organizacije.

    Književni klub je nasljednik tradicije prijeratnog kluba Pablo Neruda, a u Distriktu je pod postojećim nazivom registriran 2005. godine.

    Nakon što je posljednjih godina učestvovao u brojnim manifestacijama koje je uglavnom finansirala Vlada Brčko distrikta – Odjel za privredni razvoj, sport i kulturu, dolaskom novog predsjednika Klub se našao u ozbiljnim finansijskim problemima, koji su pod znak pitanja doveli organizaciju tradicionalnih Regionalnih pjesničkih susreta, izdavanje tradicionalnog časopisa Riječ i još nekoliko publikacija talentiranih mlađih autora, kao i dalji rad.

    “Paradoksalno je da je ova naša smjena izazvala neki poremećaj. Ja ne znam zbog čega i kako… Mojim pojavljivanjem na sceni nešto se dogodilo, neki vakum. Izuzev manifestacije za koju je namjenski, na ime kolege novinara i pisca Uzeira Bukvića, ljetos doznačeno 1.500 maraka, Klub nije dobio ni feninga ove godine od Vladinog Odjela. I to je nešto što nas je prodrmalo, što nas je zamislilo, što nas navodi na svakakva razmišljanja. A ja Boga molim da nas ne navede i na nezdrava razmišljanja. Nadam se da će u Vladi i kod ljudi koji obnašaju javne funkcije prevladati razum i razboritost, i da će naći snage da i ove godine finansijski podrže Klub, makar za one elementarne troškove”, kazao je Kaloper na početku intervjua za Otisak.ba.

    Dakle, budžet za ovu godinu nije predvidio ni jednu marku za Književni klub?

    • Nije. Ne znamo ni šta je predvidio.

    Svi su nam projekti odbijeni, ali bez pisane forme.

    • Jednostavno, ovim kuloarskim pričama. Tu praksu u Brčko distriktu treba prekinuti. Ne postoji praksa da vi kao nevladina organizacija uredno konkurirate na neki natječaj sa nekim projektom, a da vam Odjel odgovori u pisanoj formi. Nego vi morate da se snalazite, da se dovijate, da ste nekome simpatični ili manje simpatični, da vam neko kaže: “Dok sam ja ovdje, nećeš imati to”, k’o što se dešava u nekim drugim slučajevima. Slučajno sam upoznao jednog divnog čovjeka koji ima publikaciju koja zlata vrijedi, i ne daju mu da štampa tu publikaciju iz oblasti sporta. Književni klub će vrlo rado stati iza takvih projekata. Neka nama daju pare, mi ćemo štampati tu publikaciju… Došlo je do nekog kuršlusa. Da li zato što sam ja preuzeo tu dužnost ili ne znam… Jednostavno, teško je nagađati… Čak sam bio prinuđen da se obratim gradonačelniku putem maila, vjerovatno ću tražiti da me i primi, da zatražim pomoć. Ne moramo mi dobiti novce ove godine, možda ni dogodine, ali je red da nam se kulturno odgovori na te naše projekte: “Gospodo, niste zadovoljili zbog toga i toga”. Praksu vučenja za rukav u ovom gradu treba prekinuti, to tako vidim. Treba nekog vući za rukav, biti simpatičan, ili ne znam šta… mislim, možda sam ja naivan čovjek, a možda i nisam naivan.

    Kada je riječ o aktivnostima koje su ranije bile finansirane od strane Vlade Brčko distrikta, ove godine ih, kako sam ja zaključio, neće biti?

    • Pazite. Mome potpredsjedniku se signalizira da ih neće biti, usmeno, onako usput, u hodu, u gradu, u slučajnim susretima. Pjesničkih susreta neće biti, časopisa hoće biti pa neće biti. Jednom našem članu Upravnog odbora kažu bit će možda časopis. Jedna druga osoba iz tog odjela mom potpredsjedniku kaže da neće biti manifestacije… Mi nećemo da radimo kao što se dosad radilo. Da se zadužujemo po štamparijama, a onda idemo i molimo i vučemo nekog za rukav da nam plati te naše dugove. Toga više neće biti dok sam ja na čelu ove organizacije. Nego kad imamo novce i koliko imamo novca, toliko ćemo i štampati publikacija… Mi statutarno i programski imamo određenje da svaki naš član može biti član i nacionalne organizacije, i inostrane organizacije. To je naša klupska politika… Vraća se Distrikt u isključivo nacionalne torove… Moramo imati svoju nacionalnu opredijeljenost, ne smijemo se stiditi svoje religioznosti, ali jao nama ako mi ne budemo imali i organizacije kao što je Književni klub Brčko distrikta gdje ćemo se svi sastati… U Klubu imamo i Srba i Hrvata i Bošnjaka, imamo i Jevrejina i još nekih, kako se ono danas ružno zove – Ostalih, veoma ružno. To je za mene poražavajuća činjenica, da u mjesecu knjige traju [nisam protiv toga] promocije knjiga novoniklih [novostasalih] organizacija, jer je valjda taj novac potreban svima. I sada, po cijenu kvaliteta, po cijenu odlaska, isključivost, hajmo ugasiti Književni klub. Meni na to liči.

    Nekome je možda palo na pamet da zadavi Književni klub Brčko distrikta.

    • Da on ne postoji kao multietnička skupina, udruženje. Nismo mi ni ljevičari ni desničari,  ima nas svakakvih u Klubu. Mi se ne bavimo politikom, mi se bavimo kulturom. Kultura koja raste samo u jednoj njivi, jednonacionalna, monoznačna kultura je nekultura. Ona najčešće prelazi u fašisoidnost, retrogradnost, nešto što je ružno i što je na ovim prostorima uvijek donosilo zlo.
    [Otisak.ba]

    Kulturan čovjek mora biti nadnacionalan…

    S obzirom na očite opstrukcije od onog trenutka kada ste Vi postali predsjednik Književnog kluba Brčko distrikta, kakav je sada plan za sljedeću godinu?

    • Pa mi se prvo moramo izboriti kako dostojanstveno da dovršimo ovu godinu. Dakle, da uspostavimo neke normalnije relacije sa određenim strukturama vlasti, od kojih, dakle, živimo. Od rimskih i starih vremena, kultura je uvijek morala imati podršku, morala imati mecenu, nekoga ko daje novac. Mi smo vojnici kulture. Mi moramo imati novac da bismo stvarali u svoje slobodno vrijeme. Ja ću reći jednu paradoksalnu činjenicu koja je stvar političke nekulture. Nekome je palo na pamet da prije dvije-tri godine u ovom zadnjem sastavu vlasti, nekom nepismenom ili polupismenom, usuđujem se tako reći, ali je to prošlo ćutke parlament. Oni su izmijenili član 15. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u kome bukvalno zabranjuju – ljekaru, inženjeru, profesoru, bilo kome iz ovih struka, kreativnim ljudima, koji su se školovali da misle, da razmišljaju, da rađaju nove ideje i da ih realiziraju, da se bave čak i humanitarnim radom poslije radnog vremena. Jednostavno, mogu samo reći – Bože sačuvaj. Kazao sam pojedinim poslanicima: “Vi ste misleći sloj ljudi eliminirali. Vi ne date njima da se bave vrtom, da učestvuju u radu, recimo, crvenog krsta, bez posebnog odobrenja nadležnog starješine”…
    • Tražit ćemo donacije, obraćat ćemo se strancima. Nas nije sramota tražiti novac. Ako nam ne daju naši, naš novac, zašto da ga ne tražimo od nekoga ko i njima daje… Sve nevladine organizacije imaju pravo na dio kolača koji se u Brčkom izuzetno nepravedno dijeli. Postoje tu neke komisije, znate, ali mi vidimo te komisije, nit’ nam ko odgovori u pisanoj formi da bi ga mi, recimo, mogli tužiti. A to je upravno pravo, to je upravni postupak. Ako vas prisiljavaju da u pisanoj formi konkurirate, dužni su vam u pisanoj formi i odgovoriti, da biste vi imali pravo na žalbu. Mi ćemo se do kraja godine boriti protiv te nepravde. Ako uspijemo preživjeti u finansijskom smislu, a cijenim da hoćemo, Boga mi ćemo se nastaviti boriti i u narednim godinama. Nema druge!

    Postojeća vlast počela se boriti protiv nepravedne raspodjele novca nevladinim organizacijama, pa će se i na Skupštini naći ta tema. Čak, prema nekim nezvaničnim informacijama, postoje i policijske istrage.

    • Tačno je. Ja podržavam svaku takvu akciju, da se malo razbistre mutne vode oko podjele zajedničkog kolača, onog koji pripada i svakoj seoskoj organizaciji, i svakoj gradskoj organizaciji. Mislim na nevladin sektor, ja se ograničavam na to…

    Biografija Šefke Kalopera

    Šefko Kaloper [Fočanska Jabuka, Bosna i Hercegovina, 1954. godine] je diplomirao opću i komparativnu književnost i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

    Do rata radio u struci, kao novinar, u službi pri Stanici unutarnjih poslova u Brčkom te kao privatni preduzetnik. Boravio jedno vrijeme na Kosovu.

    Tokom rata boravio u Italiji gdje se bavio slikanjem te radio kao fizički radnik.

    Sad radi bibliotekar u Gimnaziji u Brčkom, gdje je i nastanjen.

    Piše poeziju, prozu i publicistiku i objavljuje u štampanim te elektronskim medijima.

    Objavio knjige publicistike: “Mrtvim herojima Bosne” [Angolo Terme, Italija, 1992], “Nešto slično, NE” [Brčko, 2007], “San: dokole je naše sjeme u Bosni” [Brčko, 2012], “Sema” [Brčko, 2015] te zbirku pjesama “Oči boje neba” [Brčko, 2010].

    Novinar: Adis Mujdanović
    - Advertisement -spot_imgspot_img
    SourceOtisak.ba

    POSLEDNJE VIJESTI

    - Advertisement -

    POVEZANE VIJESTI

    - Advertisement -spot_img

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    eight ÷ = two