Lider Pokreta slobodnih građana i bivši kandidat za predsjednika Srbije Saša Janković prisustvovat će obilježavanju 22. godišnjice genocida u Srebrenici i ukopu žrtava, potvrdio je danas za N1 Ćamil Duraković, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida.
Svoje mišljenje o julskim dešavanjima u Srebrenici Janković je iznosio u nekoliko navrata.
“To je za mene prostor najstravičnijeg zločina za koje je Međunarodni sud iskoristio reč genocid, nije utvrdio da je Srbija kriva za to, ali je zamerio Srbiji što nije učinila više da ga spreči. Sud je rekao da se desio genocid i za mene se desio”, kazao je Janković.
“Mi trebamo da se vratimo na to, da se suočimo i prevaziđemo. To je stravičan zločin, genocid. Hiljade ljudi su ubijene sa namerom da taj prostor bude očišćen. To je neko radio u ime Republike Srbije. To je zastrašujuće, to je za mene kao etničkog Srbina jedna senka na našem kolektivnom duhu koje moramo da skinemo”, naveo je on.
“Skinut ćemo je samo tako što nema ‘ali’. Dakle, ono ‘ali i drugi su’ je višak. Da, jesu i drugi, hajmo mi uraditi ono što je do nas pa kad uradimo sve što je do nas, onda čista srca i duše da se okrenemo komšijama i pitamo ‘možemo li da vam pomognemo’.”
Kako je naveo, Srbiju obavezuju presude međunarodnih sudova.
“Naravno da je genocid. I da nije Međunarodni sud rekao da je genocid, namjerno i svjesno ubistvo hiljada ljudi, pa i jednog čovjeka je neoprostivo. Imamo historijsku odgovornost, kao država i društvo”, kazao je Janković u intervjuima za medije u Srbiji.
Osim njega, na obilježavanje godišnjice genocida i ukop žrtava u Potočarima 11. jula svoj dolazak najavio je i lider LDP-a Čedomir Jovanović.
Dolazi i Nenad Čanak
Lider Lige socijademokrata Vojvodine (LSV) i bivši predsjednički kandidat na izborima u Srbiji Nenad Čanak potvrdio je prisustvo na obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici.
Čanak se u nedavnom saopćenju dotakao teme genocida u Srebrenici.
“Dejtonski sporazum zaustavio je 1995. rat koji je kulminirao genocidom u Srebrenici u julu iste godine. Nesumnjive teritorijalne pretenzije velikog dijela intelektualne, a onda i političke elite Srbije prema Bosni, u to vreme nisu prikrivane. Učešće Srbije u ratu u BiH bilo je medijsko, finansijsko, logističko i vojno. Rat u Bosni i Hercegovini, kao jezgru Miloševićevog velikodržavnog projekta, rezultirao je time da je Srbija osuđena pred stalnim Međunarodnim sudom zbog nesprečavanja i nekažnjavanja genocida. Uprkos svemu tome, naše društvo i vladajuća politika do danas nisu raskinuli sa nacionalističkom idejom koja je prije četvrt vijeka i dovela do najvećeg ratnog sukoba u Evropi poslije Drugog svetskog rata“, upozorio je predsjednik LSV.