Piše: Safet Imamović
Nevladine organizacije su zamišljene kao civilne organizacije koje će doprinijeti razvoju društva. U teoriji, te organizacije bivaju samo podrška vladinim institucijama u sprovođenju ciljeva za opće dobro.
U našem okruženju postoje domaće i strane nevladine organizacije a status pravnog lica im uveliko pomaže da lakše dolaze do svojih ciljeva.
Ne postoji tačan podatak o tome koliko trenutno ima nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini.
Prema podacima Ministarstva pravde BiH, do kojih sam došao, krajem prošle godine registrirano je ukupno 2.029 udruženja, 159 fondacija, 29 stranih međunarodnih fondacija, 59 stranih međunarodnih udruženja i 48 stranih i međunarodnih neprofitnih organizacija. Što znači da ukupan broj ovog tipa građanskog udruživanja iznosi 2.324 (2017).
Prije bilo kakve analize treba naglasiti da u našoj zajednici postoje nevladine organizacije koje zaista imaju plemenite ciljeve i da zaista rade po propisima i u skladu sa sopstvenim statutima.
(Ne)vladina organizacija
Kao i sve drugo u ovoj državi, zloupotrebljava se i NVO sektor. Mnogi NVO-i kod nas predstavljaju samo satelite određenih političkih partija, te kroz ovaj oblik organizacije ostvaruju svoje političke ciljeve.
Nevladine organizacije treba da se potpomažu i finansiraju javnim sredstvima, ali da li je dovoljno transparentno njihovo „poslovanje“? Koriste li se one možda u svrhu prikupljanja političkih poena?
To su stvari o kojima se ne priča. A trebalo bi da se govori, možda ponajviše zbog ljudi iz NVO sektora koji žele da unaprijede ovo društvo.
Teško je puno i nametnuti ovu temu u javnosti, jer skoro svaki građanin ove države ima neki NVO koji favorizuje.
Volontiranje, ne profitiranje
Udruženja građana trebala bi okupljati mlade entuzijaste koji žele da se kroz volontiranje usavrše i da kroz taj proces nesebično doprinesu društvu. To je svakako prva a možda i najbitnija faza u kojoj mlade osobe shvate šta je opći interes, te razrade pojam kolektivne svijesti.
NVO je svakako tome doprinijeo od svojih početaka u ovoj državi pa do danas. Mnogi ljudi, koji su danas uspješni projekt menadžeri ali i rukovodioci u javnom sektoru su se izgradili baš u nevladinim organizacijama.
NVO ima svrhu ličnog usavršavanja, promocije zajedništva i kulture.
Stoga, značaj volontiranja ima veliku ulogu, ako dugoročno posmatramo naše društvo.
Naravno, postoji još mnogo toga što treba da se uredi, ali ne smijemo dozvoliti da ideja poput nevladine organizacije ostane u sjeni zbog „naših poslova“ i navodne umiješanosti Soroša.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Otiska.
