Istraživanje koje je provela Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine [BiH] o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti soli na tržištu BiH za 2017. godinu pokazalo je određena odstupanja u vezi s nepropisnim deklariranjem i jodiranjem soli, javlja Federalna novinska agencija [FENA].
“Odstupanja od propisane jodiranosti soli nisu bila velika, a zadovoljavajući su bili i parametri s aspekta zdravstvene ispravnosti koje smo analizirali u skladu s Pravilnikom o kontaminantima u hrani”, istaknuo je direktor Agencije za sigurnost hrane BiH Džemil Hajrić prilikom prezentacije rezultata istraživanja u četvrtak u Mostaru.
Prema njegovim riječima, prikupljeni podaci o kvalitetu soli bit će osnova za izradu strateških dokumenata, znanstvenih i stručnih studija, te davanje odgovarajućih preporuka mjerodavnim organima u Bosni i Hercegovini s ciljem zaštite zdravlja i interesa potrošača.
“Ići će se i s određenim izmjenama i dopunama Pravilnika o kvaliteti soli jer se na tržištu BiH može naći i so koja nije jodirana, kao što su himalajska i crvena so”, dodao je Hajrić.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, uz finansijsku potporu Međunarodnog fonda za djecu [UNICEF], provela je istraživanje kvaliteta soli i zdravstvene ispravnosti soli na tržištu Bosne i Hercegovine za 2017. godinu.
Na području 16 bosanskohercegovačkih [bh.] gradova i općina uzeto je 260 uzoraka pakiranja soli za ljudsku ishranu, koja je podvrgnuta laboratorijskim analizama na fizičko-hemijske parametre [sadržaj joda, NaCl, vode, arsena i bakra, reakcija na 20 posto vodenog rastvora lakmus papira, sredstva jodiranja i deklariranje roka upotrebe].
Obavezno jodiranje soli
Dr Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH napomenula je kako zbog nedovoljnoga unosa joda putem hrane i vode u organizam može doći do takozvanih jod deficitarnih poremećaja, a koji se manifestiraju kroz razna oboljenja, od gušavosti do najkompliciranijih mentalnih retardacija.
Istaknula je kako se so treba čuvati na hladnom i suhom mjestu te da ona ima rok trajanja od tri mjeseca, nakon čega jod iz soli ispari.
Jodna deficijencija [nedostatak joda] i vezani poremećaji na području Bosne i Hercegovine su još od davnina prepoznati kao značajan javno-zdravstveni problem, pa je obavezno jodiranje soli na ovim prostorima uvedeno još 1954. godine.
Jodiranje kuhinjske soli i soli koja se koristi u prehrambenoj industriji te proizvodnji hrane za životinje najbolja je preventivna mjera sprečavanja poremećaja uzrokovanih nedostatkom joda na nivou određene populacije ili države.
Pored soli, izvori joda su plodovi mora [ribe, alge], mlijeko i mliječni proizvodi ukoliko se stoka hrani hranom bogatom jodom, potom meso peradi, kao i neke vrste povrća, rečeno je tijekom prezentacije rezultata istraživanja o kvaliteti soli.
Bitni podaci o kvaliteti soli
Ministar trgovine u Federaciji BiH Zlatan Vujanović istaknuo je kako je bitno da bh. potrošači, osim elementarnih informacija o značaju konzumiranja soli i joda, dobiju podatke o kvaliteti soli koja se prodaje na bh. tržištu.
Također je ukazao na važnost da deklaracija na proizvodu bude valjana, odnosno da ono što je predstavljeno kroz nju zadovoljava svjetske standarde.
Ministar Vujanović je na kraju podvukao kako tema soli i joda ima značajnu ulogu u regulativama Svjetske zdravstvene organizacije [WHO].
