Međunarodni pritisak na Mijanmar pojačava se dok se istovremeno pogoršava humanitarno stanje u Bangladešu, zagušenim valom Rohinja koje bježe od nasilja mijanmarske vojske.
“Više od 80 lokacija je zapaljeno od 25. avgusta u okviru planirane kampanje, što dovodi do etničkog čišćenja kroz politiku spaljene zemlje”, rekla je organizacija Amnesty International.
“Svjedočanstva govore o planiranom, namjernom i sistematskom karakteru napada”, kaže AI.
UN je pozvao da se pomogne muslimanima iz Mijanmara, njih gotovo 400.000 koji su pobjegli u Bangladeš, te izrazio zabrinutost da bi se njihov broj mogao povećavati.
Rohinje bježe pred vojnom ofanzivom mijanmarske vojske koja je započela nakon serije gerijalskih napada.
“Tražimo od međunarodne zajednice da pojača humanitarnu potporu i pomogne”, rekao je Mohamed Abdiker, direktor operacija i pomoći Međunarodne organizacije za migracije, na novinskoj konferenciji u glavnom gradu Bangladeša.
Etničko čišćenje
Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres i UN-ovo Vijeće sigurnosti u srijedu su zatražili od Mijanmara da prekine nasilje, za koje je Guterres kazao da ga je najbolje opisati kao etničko čišćenje.
Vlada Mijanmara odbacuje optužbe te kaže da su joj na meti teroristi.
Progon Rohinja je neprihvatljiv, rekao je američki državni sekretar Rex Tillerson u Londonu. “Taj pogrom mora prestati, ono što su mnogi okarakterizirali kao etničko čišćenje mora prestati”.
Sličan ton imao je i predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker koji je upozorio na katastrofu koja pogađa manjinu Rohinje u Mijanmaru, nedugo nakon što je Evropski parlament zaprijetio čelnici Aung San Suu Kyi oduzimanjem nagrade za ljudska prava.
“Ponovo se pokušava iskorijeniti cijeli narod”, rekao je Juncker.
Evropski parlament je u rezoluciji u četvrtak istaknuo da je duboko zabrinut težinom i obimom sve većih kršenja ljudskih prava, koja uključuju ubijstva, žestoke sukobe, uništenje imovine i raseljavanja stotina hiljada civila u Mijanmaru.
Parlament zahtijeva od vojnih i sigurnosnih snaga da odmah prekinu ubistva, uznemiravanja i silovanja Rohinja kao i paljenje njihovih kuća.
Civilna vlast u Mijanmaru i čelnica Aung San Suu Kyi moraju oštro osuditi svako poticanje na rasnu i vjersku mržnju i boriti se protiv socijalne diskriminacije i neprijateljstava prema muslimanskoj manjini Rohinja, zaključili su evropski zastupnici.
Mogućnost poništenja nagrade Saharov
Evropski parlament je podsjetio da je 1990. dodijelio svoju nagradu Saharov Suu Kyi koja je tada bila u kućnom pritvoru.
Nakon nereagiranja i šutnje Aung San Suu Kyi o sudbini Rohinja, evropski zastupnici razmatraju mogućnost poništenja nagrade Saharov u slučaju kršenja kriterija koji su doveli do dodjele, posebice zaštite ljudskih prava i prava manjina.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini je podsjetila da je Aung San Suu Kyi bila inspiracija demokratskom svijetu.
“Čelnici Mijanmara moraju pokazati da se demokracija za koju su se borili primjenjuje na sve državljane zemlje, neovisno o vjerskim i etničkim razlikama”, inzistirala je Mogherini.
Zaključila je da “nasilje mora odmah prestati” i spomenula “potpuno neprihvatljivu situaciju”.
Od kraja avgusta više od 379.000 Rohinja sklonilo se u Bangladeš kako bi pobjegli od represije mijanmarske vojske.
Aung San Suu Kyi, bivša disidentica i dobitnica Nobelove nagrade za mir 1991. je na meti međunarodnih kritika nakon svojeg neodređenog stajališta u vezi sudbine proganjane muslimanske manjine u Mijanmaru.
