Rasprava Izetbegovića i Čovića o Pelješkom mostu pred Tuskom

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine pozvao predsjednika Evropskog vijeća na prihvatljivo rješenje za Pelješki most.

    [hms.ba]

    Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Izetbegović zamolio je u četvrtak, tokom sastanka s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom u Sarajevu, gosta iz Europske unije da pomogne u pronalaženju obostranog i prihvatljivog rješenja za izgradnju Pelješkog mosta.

    Cilj Tuskove posjete i sastanka, kojem su prisustvovali i druga dvojica članova bh. Predsjedništva, Dragan Čović i Mladen Ivanić, bile su pripreme za nadolazeći summit EU-a i zapadnog Balkana u Sofiji, na kojem će bh. izaslanstvo predvoditi Izetbegović.

    “Molim da pomognete u pronalaženju obostranog i prihvatljivog rješenja za izgradnju Pelješkog mosta. Dakle, onog koji će zadovoljiti hrvatske interese i htijenja, ali i bosanska prava po Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravu mora. Ništa ni više, ni manje od toga”, rekao je Izetbegović.

    Pelješkog mosta dotaknuo se i Čović, navodeći da je ovaj most od interesa za Bosnu i Hercegovinu, te se zahvalio EU jer je pomogla taj projekt.

    Sporo kretanje BiH ka Evropskoj uniji

    “Pitanje Pelješkog mosta je pitanje Republike Hrvatske, a ne Bosne i Hercegovine, i oko ovoga imamo veoma jasan stav u Uredu hrvatskog člana Predsjedništva, u svim institucijama Bosne i Hercegovine. Zamolio bih da ta pitanja ne stavljamo na dnevni red kada nam dolaze prijatelji, jer time ne pomažemo sebi, a niti izgradnji projekta. Nadamo se da ćemo se u Bosni i Hercegovini vrlo brzo razumijeti da ovako osjetljive stvari s našim susjedima prvo dogovorimo u institucijama Bosne i Hercegovine, pa da onda izlazimo u javnost s pojedinačnim stajalištima privatnim ili stranačkim”, rekao je Čović.

    Izetbegović je Tuska informirao o stanju u državi – “kroz kompleksnost strukture i načina formiranja vlasti, u želji da se razumije sporost kretanja Bosne i Hercegovine na evropskom putu”.

    “Ponekad se čini da idu loše poruke iz Bosne i Hercegovine i da krize ne prestaju. Unatoč toj kompleksnoj strukturi unutar koje donosimo odluke, u protekle tri godine smo napravili značajne pomake: stabilan rast BDP-a [bruto domaći proizvod] od oko tri posto, kreiramo oko 15.000 novih radnih mjesta svake godine. Nadamo se da ćemo dobiti kandidatski status 2018. godine, da bi se sačuvao ritam i entuzijazam”, istaknuo je Izetbegović.

    Ivanić je izrazio zahvalnost Tusku i institucijama EU-a, koje su, kako kaže, “definitivno za samit u Sofiji pripremile dodatnu podršku evropskoj perspektivi svih zemalja zapadnog Balkana”.

    Povezivanje ljudi, digitalizacija i infrastruktura

    “Mi iz Bosne i Hercegovine treba da ohrabrimo prijatelje iz EU-a i da im damo argumente. To znači da mi moramo sa više optimizma, manje sukoba i više kompromisa zajednički nastupiti. Takvim pristupom i stvaranjem takvog ambijenta pomoć ćemo prijateljima da nama pomognu, i to jeste naša velika obaveza”, poručio je Ivanić.

    Tusk je naglasio da summit u Sofiji treba biti prilika kojom će se potvrditi europska perspektiva za cijeli Balkan.

    “EU je najpouzdaniji partner zapadnom Balkanu, a ujedno je i najveći investitor i najveći donator i trgovinski partner za cijelu regiju. Također, na summitu će se pokušati unaprijediti program povezivosti ljudi, digitalizacija i infrastruktura. Želimo poveati Balkan i EU kroz konkretne projekte rasta u razvoja”, kazao je Tusk.

    Pozvao je na bolju suradnju, kako bi se mogli oduprijeti novim izazovima – nelegalnim migracijama i terorizmu.

    “U pogledu Bosne i Hercegovine postoji dosta dobre volje s vaše strane. Mi smo spremni nastaviti ispunjavati svoja obećanja i pomoći u vašim nastojanjima. Kao prijatelji, imamo obvezu kazati vam šta nas brine, a to je pitanje u vezi izborne reforme. EU doista želi da se trenutni zastoj adekvatno riješi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine”, izjavio je Tusk.

    Za autoceste 150 miliona eura kredita

    Sudionici sastanka prisustvovali su potpisivanju ugovora o financiranju izgradnje autoceste na dijelu Koridora Vc (Zenica sjever i Mostar jug) između Bosne i Hercegovine i Europske investicijske banke.

    Potpisani su ugovori o dva kredita ukupne vrijednosti 150 milijuna eura.

    EIB je do sada odobrila financiranje projekata u vrijednosti od gotovo 2,5 milijarde eura u Bosni i Hercegovini, uključujući i današnje kredite, i već je uložila gotovo 700 milijuna eura na zapadnom Balkanu kao doprinos ekonomskoj otpornosti.

    Ostavite komentar. NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove portala Otisak.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Otisak.ba zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.

    Molimo Vas unesite komentar
    Molimo Vas unesite Vaše ime ovdje

    four × = eight