Predsjednik Vladimir Putin rekao je da je spreman nastaviti pregovore o ruskim sigurnosnim zahtjevima u istočnoj Evropi, ali je ponudio oštro upozorenje na mogućnost rata punog razmjera između Rusije i Zapada — koristeći petosatni sastanak sa svojim francuskim kolegom u ponedjeljak kako bi svijet i dalje nagađao o njegovim namjerama, piše New York Times.
Putin je rekao da je o prijedlozima koje je iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron na njihovom sastanku jedan na jedan u Kremlju “prerano govoriti”, ali da bi mogli stvoriti “temelj za naše dalje korake”.
Macron je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Putinom nakon njihovog žurno zakazanog sastanka opisao naredne dane kao potencijalno odlučujuće za odbijanje ruske invazije Ukrajine, čega se Zapad boji.
“Mi smo u situaciji ekstremne napetosti, stepena usijanja kakav je Evropa rijetko viđala posljednjih decenija“, rekao je Makron.
Sastanak je održan kada je predsjednik Biden ugostio njemačkog kancelara Olafa Scholza u Bijeloj kući kako bi koordinirao transatlantski odgovor na potencijalni napad na Ukrajinu, naglašavajući intenzivnu nelagodu na Zapadu izazvanu ogromnim gomilanjem ruskih vojnika oko ukrajinskih granica.
Biden je u ponedjeljak rekao da će zapadne zemlje zauzeti “ujedinjeni” pristup rastućim tenzijama između Rusije i Ukrajine, i obećao je da kontroverzni projekat gasovoda dizajniran za slanje gasa iz Rusije u Njemačku neće napredovati u slučaju vojne invazije.
Činilo se da je Putin uživao u pažnji – i signalizirao je da je spreman da izvuče misteriju oko svojih sljedećih poteza koji su gomilanje ruskih trupa pretvorili u najdramatičniju krizu Zapada. Ruski lider je strastveni geopolitički taktičar, a istovremeni razgovori od ponedjeljka u Moskvi i Washingtonu pokazali su njegovu sposobnost da prisili Zapad da obrati pažnju na dugogodišnje pritužbe Kremlja zbog širenja NATO-a oko granice Rusije.
Ali da li će ta pažnja biti dovoljna da zadovolji Putina, daleko je od jasnog. Neki analitičari su zabrinuti da njegovo angažovanje u diplomatiji poslednjih nedelja samo kupuje vrijeme ruskoj vojsci da izvrši posljednje pripreme za invaziju.
Putin je rekao da Rusija još uvijek radi na novom pisanom odgovoru u komunikaciji s NATO-om i Sjedinjenim Državama o sigurnosnoj arhitekturi istočne Evrope, predviđajući da će se “dijalog” nastaviti iako je rekao da je Zapad ignorisao glavni zahtevi Rusije.
On je novinarima u Kremlju rekao da bi, ako bi Ukrajina pristupila NATO-u – scenario koji zapadni zvaničnici okarakterizirali kao daleku mogućnost, ali koji Kremlj opisuje kao egzistencijalnu prijetnju – uslijedio širi rat.
„Da li želite da Francuska uđe u rat sa Rusijom?“, pitao je Putin odgovarajući na pitanje francuskog novinara, tvrdeći da će Ukrajina, saveznica NATO-a, nastojati da povrati Krim, ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija anektirala 2014. „To će se dogoditi!“
Putin je sačuvao svoj najveći gnjev za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Upitan da li će Rusija izvršiti invaziju na Ukrajinu, Putin nije isključio tu mogućnost. On je insistirao na tome da Zelenski treba da provede mirovni plan dogovoren u Minsku 2015. godine – plan koji bi Kremlju mogao dati način da utiče na vanjskopolitičke odluke Ukrajine.
„Možda će vam se dopasti, možda vam se neće svideti — nosite se sa tim, ljepotice moja“, rekao je Putin o Zelenskom, ponavljajući grubu rusku rimu.
Macron je u utorak trebao odletjeti za Kijev, glavni grad Ukrajine, kako bi nastavio svoju šatl diplomatiju na sastanku sa Zelenskim. Francuski predsjednik se pojavio kao glavni evropski sagovornik sa Putinom u krizi; njih dvojica su razgovarali telefonom pet puta od decembra, a Putin je rekao da će razgovarati ponovo nakon posjete Makrona Ukrajini.
Sastanak dvojice predsjednika u ponedjeljak uveče bio je neobičan i po trajanju i po formatu – muškarci su razgovarali jedan na jedan, bez pomoćnika u prostoriji. Održali su zajedničku konferenciju za novinare koja je počela oko ponoći po moskovskom vremenu.
Macron je rekao da je blisko sarađivao sa zapadnim saveznicima, uključujući Sjedinjene Države i Njemačku. Ali neki pristalice ukrajinskog prozapadnog kursa kritikovali su ga da je previše brižan prema Putinovim zahtjevima. Makron nije učinio ništa da ublaži tu zabrinutost tako što je novinarima prije sastanka sa Putinom rekao da je „finlandizacija“ Ukrajine „jedan od modela na stolu“.
Izraz aludira na to kako je Finska, suočena sa Sovjetskim Savezom tokom Hladnog rata, bila u stanju da održi nezavisnost od svog moćnog susjeda i opstane kao demokratija pod uslovom stroge neutralnosti. „Finlandizacija“ Ukrajine bi implicirala da se ona nikada neće pridružiti NATO-u i da će Rusija imati značajan uticaj.
Macron nije govorio o modelu na konferenciji za novinare nakon sastanka u ponedjeljak, ali je naglasio svoje uvjerenje da se zabrinutosti Rusije mogu riješiti bez ugrožavanja ključnih zapadnih principa.
„Rusija je evropska“, rekao je Macron. “Onaj ko vjeruje u Evropu mora znati kako raditi s Rusijom i pronaći načine i sredstva za izgradnju evropske budućnosti među Evropljanima.”
Macron je rekao da i Zapad i Rusija moraju da prebrode traume iz prošlosti i izgrade “korisna rešenja”. Rekao je da je “prvi prioritet” njegove posjete bio osigurati vojnu stabilnost i spriječiti rat “u kratkom roku”. Diskusije bi se tada mogle nastaviti sa izgradnjom “srednjoročnih rješenja”.
“Može li NATO riješiti cijelo pitanje naše kolektivne sigurnosti?” rekao je Macron. “Ne vjerujem.”
Francuski predsjednik je ponudio nekoliko detalja o svojim idejama, ali je rekao da će one uključivati preispitivanje posthladnoratovskih sigurnosnih aranžmana jer “nema sigurnosti za Evropljane ako nema sigurnosti za Rusiju”.
Putin je nagovestio da su na stolu prijedlozi koje dvojica lidera ne iznose javno.
„Nekoliko njegovih ideja ili prijedloga — o kojima je vjerovatno prerano govoriti — smatram prilično izvodljivim za stvaranje temelja za naše dalje korake“, rekao je Putin.
Rusija je okupila velike vojne snage u blizini istočnih, sjevernih i južnih granica Ukrajine – oko 130.000 vojnika, kažu američki i ukrajinski zvaničnici, pored tenkova, protivavionskih baterija i drugog ratnog materijala, te specijaliziranih jedinica za podršku borbenim operacijama.
Zvaničnici Bidenove administracije mjesecima su upozoravali da se izgleda da se Putin sprema za invaziju, dok u isto vrijeme priznaju da njegove namjere nisu jasne i da on sam možda još ne zna šta će učiniti. Ruski zvaničnici insistiraju da nema plana za invaziju.
„Ne znam da on zna šta će da uradi“, rekao je Biden o ruskom lideru na konferenciji za novinare u Bijeloj kući u ponedeljak zajedno sa Scholzom, njemačkim kancelarom. Biden je dodao: „Bio sam veoma, veoma otvoren i otvoren sa predsjednikom Putinom i telefonom i lično: uvešćemo najoštrije sankcije koje su ikada uvedene.”
S obzirom na ratnu prijetnju, Biden je savjetovao američke civile u Ukrajini da napuste zemlju, dodajući da bi “mrzio da ih vidi da budu uhvaćeni u unakrsnoj vatri ako su u stvari izvršili invaziju”.
Uprkos insistiranju da je NATO ujedinjen, Scholz se odupro pritiscima Sjedinjenih Država da zauzmu tvrd stav prema Rusiji, odbijajući da pošalje oružje Ukrajini ili da precizira kakve bi ekonomske sankcije Njemačka uvela. Njegov nejasan stav izazvao je kritike u Washingtonu i od demokrata i od republikanaca, kao i od nekih u Njemačkoj.
Ali Biden je odbacio svaku sugestiju da se Scholz smatra nepouzdanim saveznikom. „Nema potrebe da se vraća povjerenje“, rekao je. “On ima potpuno povjerenje Sjedinjenih Država.”
Izvor: Raport.ba
