Istraživači uče važne lekcije o tome kako se ptičija gripa širi, kao i o karakteristikama virusa u Evropi. Zaraza ptičijom gripom u porastu je širom svijeta, a posljedice su razorne kako za ptice selice tako i za domaću perad.
U Evropi je u periodu 2021.-2022. prijavljeno više od 2467 slučajeva ptičije gripe kod peradi, što je rezultiralo pokoljem 48 miliona peradi u 37 zemalja. Bila je to najveća epidemija ptičije gripe dosad zabilježena na kontinentu. Samo u Njemačkoj je 2021. godine uništeno 2,3 miliona ptica.
Kad pogodi vaše leglo, posljedice za uzgajivača su razorne – rekao je Wolfgang Schleicher, direktor ZDG-a, centralne udruge njemačke peradarske industrije.
Ne samo da emocionalno boli kada se otkrije pozitivna infekcija i kada ste prisiljeni ubiti sve svoje ptice, već boli i finansijski.
Sve do ove decenije ptičija gripa bila je tek povremeni gost u Evropi. No, sada se poljoprivrednici suočavaju sa stalnom prijetnjom prekida poslovanja. U Njemačkoj, jednoj od najvećih zemalja proizvođača peradi u EU, uzgajivač dobiva djelomičnu naknadu za gubitke i troškove koji proizlaze iz uništavanja ptica. No, kako gubici rastu, rastu i premije osiguranja.
Osim toga, visoke troškove čišćenja i dezinfekcije peradarnika nakon izbijanja bolesti prvenstveno mora snositi uzgajivač. A nakon odstrela, uzgajivačima je zabranjeno uzgajati životinje otprilike 30 dana. Ukratko, cijena koju uzgajivač mora platiti za infekciju ptičjom gripom vrlo je visoka i gura poslovanje do krajnjih granica.
Borba protiv ptičije gripe na vrhu je naših prioriteta – rekla je evropska povjerenica za zdravstvo Stella Kyriakides prošlog mjeseca najavljujući nova pravila EU o vakcinisanju životinja kako bi se suzbilo širenje bolesti.
Ove epidemije uzrokuju golemu štetu ovom poljoprivrednom sektoru i koče trgovinu.
Do sada je u EU protiv ptičje gripe odobrena samo jedna vakcina. Nova pravila EU, koja će stupiti na snagu 12. marta, omogućit će kretanje životinja i robe iz poduzeća i zona u kojima je obavljena vakcinacija.
Nisu samo uzgajivači ti koje pogađa ova nevolja pogađa. Potrošači primjećuju porast cijena pilećeg mesa i jaja, a ponekad i nestašicu na policama supermarketa.
Tu je i zabrinutost od širenja infekcije na ljudsku populaciju. Kad bi mu se pružila prilika, virus bi mogao mutirati i postati zarazniji za ljude, možda čak i izazvati pandemiju.
Sve to tjera naučnike iz EU da pronađu načine za suzbijanje ptičije gripe.
Do prijenosa virusa dolazi na dva načina. Izravno s njegovim česticama u zraku koje se kreću od ptice do ptice i neizravno putem kontaminiranog materijala kao što je poljoprivredna oprema. No, točni mehanizmi prijenosa bili su nedovoljno poznati sve do nedavno.
Prof. Thomas Mettenleiter koordinirao je projekt DELTA-FLU kojega finansira EU, koji je krenuo u popunjavanje rupa u znanju. Petogodišnja inicijativa, koja je završila krajem 2022., okupila je stručnjake iz Belgije, Njemačke, Italije, Nizozemske, Švedske, UK, SAD i Hong Konga.
Visoko patogena ptičija gripa već je neko vrijeme glavna bolest kod životinja, no osobito je u porastu posljednjih pet godina – rekao je Mettenleiter, njemački virolog.
Ranije su ptice selice iz Azije širile virus domaćim pticama sezonski, s manje rizičnim periodima ljeti. Infekcija se sada promijenila iz rijetkih, povremenih izbijanja u situaciju kontinuiranog rizika.
Često to dovodi do uništavanja domaće peradi. Ako se u leglu pronađe virus, svaka ptica mora biti uništena. A kada se ptičja gripa otkrije u nekom području, bilo kod divljih ptica ili u komercijalnim objektima, pticama koje bi se inače slobodno kretale, rutinski se nalaže karantenu u kokošinjcima.
No, naša je studija pokazala da je često ljudska aktivnost, a ne direktna infekcija od divljih ptica, ono što uzrokuje nove prodore virusa – rekao je Mettenleiter, koji je predsjednik FLI Saveznog istraživačkog instituta za zdravlje životinja u Njemačkoj. Ljudi prenose virus u kokošinjce na kontaminiranoj obući, odjeći, mašinama, stočnoj hrani i posteljini, kaže.
Prema Mettenleiteru, potrebno je obratiti više pažnje na rukovanje peradi i pojačati mjere biološke sigurnosti. U tu svrhu, on i njegov tim izradili su smjernice za više higijenske standarde za osoblje koje radi s leglima u karanteni. Nadamo se da će ove smjernice biti prihvaćene u cijeloj Evropi.
Dok sojevi ptičije gripe vjerojatno postoje vijekovima, varijanta koja je pokrenula trenutačni val epidemije, A(H5N1), pojavila se 1996. u Kini kao rezultat brzog širenja komercijalnog sektora uzgoja pataka i peradi. Zatim se prelio na divlje ptice i, vrlo rijetko, na ljude.
Ova vrlo zarazna varijanta sada se razgranala u mnoge podvarijante koje se prvenstveno javljaju kod komercijalne peradi i divljih vodenih ptica.
Virus se klasificira kao visoko ili nisko patogen (HPAI ili LPAI) ovisno o njegovim genetskim karakteristikama i sposobnosti da uzrokuje bolest i smrtnost kod pilića. Perad zaražena virusima LPAI može pokazivati blage simptome bolesti ili ih uopće nema, dok HPAI infekcije mogu uzrokovati ozbiljne bolesti i smrt.
Da bi se stvari zakomplicirale, virusi LPAI mogu mutirati u druge visoko patogene sojeve, zbog čega je hitno rješavanje epidemije bolesti ključno. Oba, i HPAI i LPAI mogu se brzo širiti kroz jata.
Projekt DELTA-FLU otkrio je genetski sastav sojeva ptičje gripe koji trenutačno prevladavaju na kontinentu. Upotrebom tehnike sekvenciranja cijelog genoma, istraživači su došli do iznenađujućeg otkrića da je ptičja gripa u Evropi „mješavina varijanti”. Drugim riječima, postoje mnoge varijante koje kruže (više od 15 u Evropi).
Iz ovoga su istraživači pokazali da varijante miješaju svoj genetski materijal kako bi stvorile nove podvarijante. Zabrinjavajuće je da su se od 2016. neki od tih mutiranih virusa prelili na druge životinje, uključujući lisice, kune i tuljane. U svijetu je zabilježeno najmanje 200 slučajeva kod sisara.
Ipak, ohrabrujuće je da je ptičja gripa i dalje slabo prilagođena ljudima. Do infekcija kod ljudi dolazi s vremena na vrijeme, ali su rijetke i obično se događaju tek nakon bliskog, dugotrajnog i nezaštićenog (bez rukavica ili druge zaštitne opreme) kontakta sa zaraženim pticama.
Malo je vjerovatno da će se pojaviti pandemija ptičje gripe osim ako se virus prvo ne udomaći u posredničkom sisaru, najvjerovatnije svinji. Svinjske ćelije imaju osobine koje omogućuju ptičjim i ljudskim virusima da se udomaće i repliciraju.
Postoji zabrinutost da će jednog dana svinja djelovati kao posuda za miješanje, zajedno ugošćujući viruse ptičje i ljudske gripe – rekao je Mettenleiter.
To bi moglo rezultirati novom preraspodjelom, hibridnim virusom s genetskim materijalom iz oba virusa.
Naučni rad na više vakcina protiv ptičje gripe za perad odvija se paralelno s upornim razmatranjima vlada u Evropi o prednostima vakcinacije u borbi protiv ove bolesti.
Vakcinacija životinja protiv bolesti može dovesti do trgovinskih prepreka na izvoznim tržištima. To je zbog zabrinutosti u nekim zemljama uvoznicama da se vakcinacija životinje još uvijek mogu zaraziti bolešću i širiti je.
U tom kontekstu, prema Mettenleiteru, nadzor ostaje iznimno važan.
Otisak.ba
