Ono što se najčešće navodi kao glavni problem izdavaštva u Bosni i Hercegovini jeste visok PDV koji iznosi 17 posto. No, o čemu se više šuti, a što je također problem jeste odnos među samim izdavačima i nefunkcionalnost Udruženja izdavača i knjižara u BiH, piše Klix.ba.
Bosanskohercegovački izdavači trenutno nisu udruženi u bilo kakvu funkcionalnu organizaciju, što je, razumije se, ključno za predstavljanje njihovih zahtjeva i u borbi s problemima kojih imaju na pretek. Postoji Udruženje izdavača i knjižara BiH, ali svi izdavači koje smo kontaktirali složni su u tome da je ono zapravo mrtvo slovo na papiru i ne ispunjava svoj zadatak, piše Klix.
Udruženje olakšava ostvarivanje ciljeva i rješavanje problema izdavačkih kuća. Ono treba biti adresa koja predstavlja našu zemlju na inostranim sajmovima i čini glasnijim i efikasnijim zahtjeve za rješavanjem nagomilanih problema kao što su nedostatak adekvatnog promotivnog prostora, nepostojanje distributivne mreže, neravnopravan položaj u odnosu na izdavače iz regiona, razjedinjeno tržište itd.
Istini za volju, jedino Muris Šehić iz IK “Šahinpašić” smatra kako je to svojevrsno udruženje građana od kojeg je iluzorno očekivati previše, te da su svi oni koji smatraju da je Udruženje neaktivno slobodni osnovati drugo udruženje.
Predsjednik Udruženja Dragan Marković najavio ostavku
Pronaći adresu Udruženja izdavača bilo je nemoguće. Udruženje nema ni web stranicu, nijema su institucija, bez odjeka u javnosti, bez dešavanja i odnosa s medijima.
Kontaktirali smo direktora Udruženja Dragana Markovića (direktor IK “University Press”) koji je u razgovoru najavio svoju ostavku, piše Klix.
“Kolege koji su članovi Udruženja nisu našli za shodno da prihvate neke profesionalne standarde u izdavaštvu tako da ću ja sazvati Skupštinu i podnijeti ostavku”, dodajući kako naprosto više ne može trošiti vrijeme baveći se neprofesionalizmom.
Iz Buybooka tvrde kako se drugim izdavačima godinama ne dozvoljava da budu članovi, no Muris Šehić kaže da su tvrdnje o nemogućnosti pristupanja Udruženju “neke višegodišnje smicalice koje se pokušavaju imputirati Udruženju izdavača” i dodaje kako je bilo ko ko je htio postati članom Udruženja mogao to postati jednostavnim uzimanjem pristupnice i plaćanjem članarine.
“Izdavaštvo u BiH stenje pod teretom nebrige onih koji bi se trebali brinuti o izdavaštvu”, kazao je Ajet Arifi, direktor IK “Connectum”, dodajući kako je nefunkcionisanje Udruženja samo vrh ledenog brijega. Naime, on smatra da je nebriga državnih institucija o izdavaštvu i dovela do ovakvog stanja među izdavačima koji su previše zaokupljeni egzistencijalnim stvarima i nemaju vremena da se posvete međusobnom udruživanju.
Udruženje je osnovano 1995. godine i tada je imalo osam članova. Danas su dijelom Udruženja samo šest od 294 firme registrirane kao izdavačke kuće ili knjižare. Među njima su “Šahinpašić”, “University Press”, “Sarajevo Publishing” i “Svjetlost”, koju preuzima novi vlasnik.
Bez inicijative
“Udruženje izdavača i postoji i ne postoji. Na papiru postoji, u stvarnosti svaki izdavač “vuče” na svoju stranu i brine svoju brigu”, rekao je za Klix.ba Šimo Ešić iz izdavačke kuće “Bosanska riječ”.
On dodaje da su ranije bili koliko-toliko organizovani i zalagali se za bolji status izdavača, bolji položaj knjige, pokušavali izboriti ravnopravnost sa kolegama u okruženju. No, sada niko ne želi preuzeti inicijativu.
Izedin Šikalo iz “Dobre knjige” kaže kako izdavači već dvanaest godina nisu kadri da se organizuju u udruženje.
“‘Dobra knjiga’, na čijem sam čelu, godinama je bojkotovala Sajam knjige jer sam svjestan, (svjesni su naravno i drugi izdavači, samo šute) da je Udruženje izdavača i knjižara Bosne i Hercegovine žrtvovano kako bi jedna izdavačka kuća živjela od prodaje kvadrata Skenderijinog prostora”, navodi Šikalo i dodaje kako je to apsurdna situacija.
I u “Sarajevu Publishingu”, koje je član Udruženja, smatraju kako se ono ne bavi poboljšanjem stanja bh. izdavača, a problem je i što je mali broj izdavačkih kuća član Udruženja.
Iz “Buybooka” navode kako ostali izdavači više ni ne žele pristupiti Udruženju, jer se tu više ništa ne može napraviti, a izdavači koji su preživjeli sve probleme i opstali na tržištu će možda do kraja ove godine formirati i novo udruženje.
Pitanje je koliko izdavači trenutno mogu utjecati na smanjenje visokog poreza na knjige koji je, kako većina izdavača navodi, najveći problem. Vlasti su i ranije na sve njihove inicijative za smanjenjem PDV-a na knjige ostajale gluhe. Ali, postoje neki problemi čije rješavanje je koliko-toliko u domenu izdavačkih kuća, a oni se najbolje mogu rješavati kroz udružen i organizovan rad i jasno postavljene ciljeve.