Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu najavilo je da će drugostepenu presudu u postupku protiv predsjednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja izreći 11. aprila, prenosi Otisak.ba.
Prvostepenom presudom iz marta 2016. godine Šešelj je oslobođen po svim tačkama optužnice, koja ga je teretila da je govorom mržnje podsticao i podržavao ratne zločine počinjene u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini tokom ratnih sukoba i protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.
Haško Tužilaštvo je u žalbi ocijenilo da je oslobađajuća presuda Šešelju “nerazumna” i “neobrazložena” i žalilo se na presudu.
Žalbom na prvostepenu presudu, Tužilaštvo je tražilo da se Šešelj proglasi krivim po svim tačkama optužnice i osudi na 28 godina zatvora, ili da mu se, kao alternativa, ponovo sudi.
‘Pogrešno protumačene činjenice’
Tužilaštvo je ocijenilo da je prvostepeno vijeće pogrešno protumačilo činjenice, zbog čega je cijeli postupak nepropisan i pravda nije zadovoljena.
“Na osnovu cijelog dokaznog materijala, razumno vijeće nije moglo zaključiti da nisu dokazani zločini protiv čovječnosti; da optuženi nije odgovoran za te zločine kao učesnik u udruženom zločinačkom poduhvatu; da optuženi nije podsticao zločine; da nije pomagao i podržavao zločine koje su ‘šešeljevci’ počinili; da nije sam fizički počinio zločine progona, deportacije i prisilnog premještanja; i, na kraju, da nije krivično odgovoran”, zaključili su tužioci u žalbi.
Prvostepenom presudom Haški tribunal je većinom glasova sudija utvrdio da su počinjeni neki od zločina iz optužnice i da su dobrovoljci SRS-a bili umiješani u njih, ali ne po Šešeljevom naređenju i odobrenju.
Šešelj, koji se branio sam, zatražio je da žalba tužilaca bude odbačena, a oslobađajuća presuda potvrđena.
Lider radikala je ranije apelaciono vijeće suda izvijestio da “nema nameru da učestvuje, ni na koji način, u procesu pred Haškim tribunalom” i da se “u Hag neće vraćati dobrovoljno” sa privremene slobode, na koju je u jesen 2014. godine pušten zbog bolesti.
U pritvoru proveo 12 godina
Žalbeno vijeće može presudu da potvrdi, da je preinači, ili da naloži novo suđenje.
Šešelj se 2003. godine u februaru dobrovoljno predao Haškom tribunalu, u čijem pritvoru je bio gotovo 12 godina, do novembra 2014. godine, kada je privremeno pušten na slobodu zbog liječenja.
Lider radikala se nakon toga nije ni vraćao u Hag, čak ni zbog izricanja prvostepene presude, koju je dočekao u Beogradu.