Danas je 22. godišnjica od uspostave Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Tim povodom se prisjećamo izjava koju su povodom sedmog „rođendana“ dali Munib Jusufović, pokojni Siniša Kisić i Mirsad Đapo, a koji su govorili o procesu Arbitraže za Brčko iz čega se „rodio“ bosanskohercegovački Distrikt.
Konačna arbitražna odluka za Brčko donesena je 5. marta 1999.godine, a prve institucije Brčko distrikta Bosne i Hercegvoine formirane su 8.marta 2000. godine na ceremoniji kojoj su prisustvovali tadašnji Visoki predstavnik u našoj zemlji Volfgang Petrič i supervizor u Brčkom Robert W. Farand.
Najprije su formirane institucije Gradonačelnika i Vlada
-Arbitražna odluka je bila obavezujuća za oba bh entiteta. Pomenutom odlukom Brčko distrikt Bosne i Hercegovine je stvoren kao jedinstvena jedinica lokalne samouprave pod direktnim suverenitetom Bosne i Hercegovine. U decembru 1999.godine donesen je Statut Distrikta. Prve institucije su formirane 8.marta 2000.godine, a to su bili Gradonačelnik i Vlada. Kasnije je formirana i Skupština Brčko distrikta Bosne i Hercegovine od 29 zastupnika iz različitih političkih partija i nacionalnih struktura. Nakon toga u Brčkom je formirano prvo multietničko obrazovanje za učenike osnovnih i srednjih škola- prisjetio se prije 15 godina prvi Gradonačelnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine pokojni Siniša Kisić.
Ističući da je nesporno da je protekli rat ostavio “veliki trag koji će nas pratiti generacijama”, te da je jedini izlaz bila arbitraža za Brčko jer su za kontrolom nad gradom bile zainteresirane i F BiH i RS.
-Teško mi je govoriti o tome da sam ovakvo riješenje za Brčko očekivao jer sam djelovao i radio na prostoru općine koja je bila pod kontrolom RS-a i normalno je bilo da sam branio interese RS-a. Sticajem okolnosti postavljen sam za prvog gradonačelnika Distirkta i time je za mene pravno fromalno i ljudski završen kompletan Arbitražni proces i tada sam činio sve sa svojim saradnicima da se implementira Konačna arbitražna odluka. Kao prvi “kormilar” u Distirktu trudio sam se da budem profesionalac i gradonačelnik svih građana Brčkog i nadam se da sam u tome i uspio- kazao je tada Kisić, dodajući da sa ove historijske distance može zaključiti da ono što je mislio 1992., 1995. i 1997.godine danas ne misli.
Arbitraža kao šansa
Govoreći o Arbitraži Munib Jusufović, jedan od stalnih učesnika u pregovorima za Brčko i tadašnji načelnik općinskog aranžmana Rahić-Brčko kaže da je status Brčkog ostao kao jedino teritorijalno pitanje neriješeno iz Dejtonskog mirovnog sporazuma.
-Za sve one koji su u to vrijeme živjeli na Federalnom dijelu teritorije Brčko, Arbitraža je bila veliko razočarenje zbog toga što to pitanje nije riješeno u sklopu integralnog pitanja Brčkog jer su postojala očekivanja da se to riješi u korist Federacije, međutim kako je vrijeme odmicalo Arbitražu smo posmatrali kao šansu- kazao je prije 15 godina Jusufović.
On je podsjetio da na početku arbitražnog procesa za Brčko nije bilo jasno šta je predmet Arbitraže jer je srpska strana bila sigurna da se arbitraža vodi za dio Brčkog koji je pripao Federaciji, međutim predstavnici federacije u Arbitražnom procesu su tvrdili da je kompletno područje predratne općine Brčko predmet arbitraže.
-Na jednom od sastanaka predsjedavajući Arbitražnog tribunala Roberts Oven je “odigrao” izuzetnu ulogu kada je konstatirao da je predmet Arbitraže cijelokupno područje Brčkog. Svo vrijeme pregovora u džepu sam imao kartu grada sa kojom sam čak i spavao- kaže Jusufović.
Nakon arbitraže dilema
Prvi predsjednik Skupštine Brčko distrikta Bosne i Hercegovine Mirsad Đapo je, prije 15 godina, kazao da je, nakon Konačne arbitražne odluke za Brčko bio u dilemi moželi se i u kojem periodu, učiniti pozitivan pomak ka normalizaciji života.
-Dilema je postojala jer je Brčko bilo sredina koja je zaboravljena i koja je u tom periodu imala tri općinska aranžmana (Srpsku u gradu i u južnom dijelu Rahić-Brčko bošnjačku i Ravne-Brčko hrvatsku op.a) koje su imale zaokružene zakonodave cijeline. Naravno postojale su i duboke podjele, a jedan od najvećih problema bilo je i 20.000 izbjeglica koje su živjele u tuđim kućama u gradu i 10.000 beskućnika koji su živjele na selu. Sada se može reći da je Brčko distrikt Bosne i Hercegovine prosperitetan ambijent na način da je stvorena atmosfera suživota, uprkos određenim teškoćama.- kazao je Đapo 2007.godine.
F.M./Otisak
