Posebni izaslanik glavnog tajnika Vijeća Europe za migrante i izbjeglice Tomas Boček predstavio je u Strasbourgu svoj izvještaj o stanju na terenu u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, koje je posjetio u ljeto i jesen prošle godine, dopunjen i kasnijim događanjima. Vijeće Europe poziva bosanskohercegovačke vlasti da se snažnije angažiraju u situaciji sa migrantima, a što se Hrvatske tiče – naglasak je na efikasnim istragama navoda o lošem postupanju prema migrantima.
Nakon fact-finding misija posebnog izaslanika glavnog tajnika Vijeća Europe za migrante i izbjeglice Tomaša Bočeka u desetak država na migrantskoj ruti prema Europi, na red su došle i Bosna i Hercegovina i Hrvatska. Nakon dvije posjete terenu i razgovora s vlastima na lokalnoj i državnoj razini u obje zemlje Boček je iznio preporuke vlastima i prijedloge kako im Vijeće Europe može pomoći. Poruka bosanskohercegovačkim vlastima je da se snažnije angažiraju u situaciji sa migrantima i izbjeglicama, kaže posebni izvjestitelj za Radio Slobodna Evropa.
“Jasno je da vlada treba preuzeti aktivnu ulogu u koordiniranju pomoći migrantima i izbjeglicama, u preuzimanju kontrole nad novim kapacitetima za smještaj tako da su prisutni na licu mjesta, i u primjeni minimalnih standarda u njihovom prihvatu i sigurnosti. Vlada doista treba preuzeti kontrolu nad izvanrednom situacijom”, naveo je.
O tome kako Vijeće Europe može u aktualnoj situaciji pomoći bosanskohercegovačkim vlastima kaže:
“Možemo pomoći vlastima u izradi i primjeni minimalnih standarda za uvjete smještaja i usluge u svim smještajnim kapacitetima, posebice za žene i djecu. Možemo dati ekspertizu kako da se osigura adekvatan nadzor i supervizija objekata u kojima su smješteni migranti i izbjeglice. Također, možemo pomoći vlastima u razvijanju i primjeni alternativnih načina smještaja umjesto detencije za obitelji i druge ranjive skupine.”
Boček u izvještaju napominje kako se Hrvatska u situaciji sa migrantima i izbjeglicama susreće sa sasvim drugim nizom izazova. Konstatira kako je uložila značajnu energiju u mjereza onemogućavanje ilegalnog prelaska vanjske granice Europske unije.
“Primjena tih mjera vremenski se od 2017. godine podudara sa opetovanim izvještajimao vraćanju sa hrvatske granice, uključujući i one u kojima je primijenjeno nasilje. Moja je glavna poruka da sve operacije upravljanja granicommoraju biti provedene i sa ciljem da se identificira osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita. Također, da se uspostavi vjerodostojan mehanizam mogućnosti prigovora i istraga koje će se baviti brojnim optužbama za loše postupanje na granici, i da se osigura dostatne garancije za efikasno sprječavanje takvog postupanja”, preporučuje.
Povodom tvrdnji hrvatske nevladine udruge Are You Syrious koja pomaže izbjeglicama i migrantima na tzv Balkanskoj ruti, da se sedam odraslih ilegalnih migranata i petero djece iz Iraka drži u kavezima nedaleko Trebinja prije ekstradicije u Crnu Goru, što je po riječima tamošnjih graničnih organa bilo sve po EU standardima – Boček kaže kako tijekom svojih posjeta Bosni i Hercegovini nije registrirao da se migrante drži prije ekstradicije u kavezima, ali:
“Ali – naravno, ako je to istina, to je potpuno neprihvatljivo”, naglašava.
Boček je u svom izvještaju, među ostalim, upozorio i da Hrvatska nema primjerene kapacitete za smještaj djece migranata bez pratnje, ali da su hrvatske vlasti prepoznale taj problem i u tu svrhu planiraju ove godine otvoriti dva nova centra za njihov prijem.
Boček je u srijedu u Strasbourgu svoj izvještaj predstavio državama članicama Vijeća Europe i, kako nam je kazao, predstavnici Hrvatske i Bosne i Hercegovine pohvalili su objektivnost izvještaja koji vjerno prikazuje situaciju na terenu. Komentara sa terena još nema.
