Članak ažuriran 31.12. 2021. godine. Ispravka kod izjave Milana Dragičevića.
U julu 2021. godine usvojen je novi Pravilnik o načinu i uslovima za podsticaje u poljoprivrednoj proizvodnji. Pri obrazlaganju novog Pravilnika šef Odjeljenja za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Milenko Ninković istakao je da su novina određena “ograničenja”.
Nema novca u budžetu
„To je iz razloga što nema dovoljno novca u budžetu, odnosno sredstva koja su predviđena za podsticaj u poljoprivrednoj proizvodnji. Mi smo imali situaciju da je od 2019. do 2020. godine broj zahtjeva porastao s 13 miliona na 16 miliona i tristo. Jednostavno, takvim tempom, to nijedan budžet ne bi mogao pratiti”, kazao je Ninković, obrazlažući stavke novog Pravilnika.
Jedno od takvih ograničenja je uvođenje maksimalne površine za proizvodnju povrća na otvorenom polju. Anonimni izvor za Otisak tvrdi da je prethodni pravilnik omogućavao prijavljivanje neograničene proizvodne površine po jednom korisniku s usjevima na otvorenom, ali da je novim određen maksimalan iznos površine do 0,5 hektara.
Po novom Pravilniku za 12 različitih kultura iznos podsticaja je 1000 KM po hektaru, što znači da je maksimalan iznos podsticaja 500 KM, dok je za bamiju predviđeno 2000 KM po hektaru, dakle, maksimalan iznos podsticaja bi bio 1000 KM.
Naš izvor nam objašnjava da se bavi proizvodnjom bundeva (bundevinog sjemena) te da u vrijeme berbe i izdvajanja sjemena upošljava dodatnu radnu snagu. Smatra da je do ovakve “promjene došlo zbog ranijih zloupotreba od strane drugih poljoprivrednika”, te ističe da je sada udar na njegovu proizvodnju kolateralna šteta namjere da se korupciji stane u kraj.
Želimo da vi radite raspodjelu novca
Međutim, problem s članom 30. novog Pravilnika samo je “kap u moru” problema i zamjerki koje brčanski poljoprivrednici imaju i koje su sinoć u prostorijama Gradskog omladinskog centra iznijeli na sastanku koji je inicirao OC “Vermont”.
Moderator i inicijator sastanka Damir Radenković, predsjednik OC-a “Vermont”, pojasnio je da je sastanak pripremna aktivnost njihovog projekta Zajedno za promjene, te da je cilj sastanka da se saslušaju problemi poljoprivrednika i oforme grupe prema vrstama proizvodnji, kako bi se na koncizan način mogli iznijeti prijedlozi lokalnoj vlasti.
“Mi [Vermont] želimo da vi radite raspodjelu sredstava”, poručio je Radenković prisutnima, dodavši: “Samo budite uz nas”.
U Ilijašu su doprinosi veći nego u Brčkom
Jedna od gorućih tema rasprave bio je Zakon o pčelarstvu, a povedena je i diskusija među voćarima, povrtlarima i pčelarima gdje je istaknuto da je jako bitno poštovati termine prskanja biljaka kako se ne bi nanijela šteta pčelama.
“Dali su nam katastrofalne kazne, koje nemaju svrhe. Do 29 košnica pčelar može pčelariti i proizvoditi bolest i ništa ga ne interesuje, a mi koji imamo preko 30 košnica, možeš biti kažnjen od 1000 do 15000 KM”, istakao je jedan od pčelara, aludirajući da su pčelari koji imaju preko 30 košnica dužni upisati se u registar i samim time izložiti se obavezama koje su propisane Zakonom.
Pčelar i kozar Milan Dragičević istakao je kako postoji predrasuda da su u Brčkom najveći podsticaji, ali da to nije uvijek tačno, objasnivši da se u “na primjer u Ilijašu dobiva više podsticaja na pčelarstvo, nego u Brčkom, a da je u RS-u skoro dupli podsticaj za koze; tj. premije po litri mlijeka, plus po grlu”.
Jedna od opaski na sastanku bila je da se poljoprivrednici “tjeraju da postanu pravna lica”, te da se novim Pravilnikom guše mala gazdinstva s manjim brojem stoke. Spomenut je i prijedlog da isplata bude blagovremena, jer proizvodnja ne može čekati.
Dodatno nezadovoljstvo Pravilnikom poljoprivrednici su izrazili, rekavši da su uvedene restrikcije na “ture svinja i bikova”, te da su krajnje pooštrene mjere uklanjanja ambrozije sa parcela.
Dovoljno im je i to 500 KM
Iako su poljoprivrednici nastupili ujedinjeno, u nekim segmentima iznijeli su oštre stavove u vezi sa koruptivnim radnjama unutar same zajednice. “Politika je ušla dublje u zemlju nego što mi oremo”, zaključio je jedan od poljoprivrednika.
Na naše pitanje o limitu na proizvodnju na otvorenom, s početka ovoga članka, jedan od prisutnih je poručio: “Dovoljno im je i to 500 KM”, dodavši da su pojedini korisnici ove stavke zloupotrebljavali pravo na podsticaj.
Zaključak: Odvojiti kapitalna ulaganja od proizvodnje
Bahrija Ribić, predstavnik Udruženja savremeni voćar, za kraj rasprave, sumirao je zahtjeve i istakao da je osnovni problem podsticaja i sada i ranije bio “neodvajanje kapitalnih i proizvodnih ulaganja”.
“Naš konkretan prijedlog bi bio da se sva kapitalna ulaganja izdvoje iz limita”, zaključio je Ribić, dok se većina sale s njim usaglasila.
O pritužbama na novi Pravilnik tražili smo službenim putem i komentar od šefa Odjeljenja, gospodina Ninkovića, ali je odgovor do objavljivanja ovoga teksta izostao. Čitaoce Otiska namjeravamo informirati ukoliko dobijemo odgovor.
Novinarka: Emina Osmić-Hajdarević