Duboko unutar Arktičkog kruga, smještena između ogromnih glečera i ispod polarnih santi leda, švedska fotografkinja i kreatorka sadržaja Cecilia Blomdahl pronašla je nevjerovatnu toplinu.
Norveško otočje Svalbard, koje se nalazi otprilike na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola, dom je najsjevernijih stalnih naselja na svijetu. Blomdahl, koja živi u najvećem gradu Svalbarda, Longyearbyenu, jedna je od oko 2.500 stanovnika u regiji. Ovdje šarene kolibe kontrastiraju s monumentalnim ledenim površinama, dok živopisni nebeski fenomeni osvjetljavaju nebo.
Blomdahl se preselila na Svalbard 2015. godine i dokumentuje svoj jedinstveni život milionima fasciniranih pratilaca na društvenim mrežama. Sada je uhvatila spokoj svog doma, koji blista u nijansama plave, u novoj knjizi fotografija pod nazivom Život na Svalbardu, piše CNN.
„Kad živite ovdje, zaista se uronite u to; tiha i mirna priroda,” rekla je Blomdahl, bivša radnica u ugostiteljstvu koja je postala kreatorka sadržaja, za CNN. „I svaki dan, biti toliko blizu prirode; to vas obuzme.”
Koliko god priroda na Svalbardu bila prelijepa, to mjesto je puno više od puke ljepote. Njegova bogata prirodna bogatstva, poput ribe, gasa i mineralnih naslaga, učinila su ga predmetom ekonomskih i diplomatskih sporova u prošlosti, a sada služi kao cvjetajući globalni centar za ekonomske aktivnosti i naučna istraživanja. Za one koji dolaze nakratko, to je destinacija sa liste želja.
Norveško otočje Svalbard, koje se nalazi otprilike na pola puta između sjeverne obale Norveške i Sjevernog pola, dom je najsjevernijih stalnih naselja na svijetu. Blomdahl, koja živi u najvećem gradu Svalbarda, Longyearbyenu, jedna je od oko 2.500 stanovnika u regiji. Ovdje šarene kolibe kontrastiraju s monumentalnim ledenim površinama, dok živopisni nebeski fenomeni osvjetljavaju nebo.
Blomdahl se preselila na Svalbard 2015. godine i dokumentuje svoj jedinstveni život milionima fasciniranih pratilaca na društvenim mrežama. Sada je uhvatila spokoj svog doma, koji blista u nijansama plave, u novoj knjizi fotografija pod nazivom Život na Svalbardu, piše CNN.
„Kad živite ovdje, zaista se uronite u to; tiha i mirna priroda,” rekla je Blomdahl, bivša radnica u ugostiteljstvu koja je postala kreatorka sadržaja, za CNN. „I svaki dan, biti toliko blizu prirode; to vas obuzme.”
Koliko god priroda na Svalbardu bila prelijepa, to mjesto je puno više od puke ljepote. Njegova bogata prirodna bogatstva, poput ribe, gasa i mineralnih naslaga, učinila su ga predmetom ekonomskih i diplomatskih sporova u prošlosti, a sada služi kao cvjetajući globalni centar za ekonomske aktivnosti i naučna istraživanja. Za one koji dolaze nakratko, to je destinacija sa liste želja.
Ali kako Blomdahl zna, život na Svalbardu nije jednostavan. Temperature često padaju ispod minus 30 stepeni (-34,4 Celzijusa), a polarni medvjedi i arktičke lisice povremeno lutaju ulicama, pa je potrebno biti jedinstvena osoba da bi se život na kopnu zamijenio za život u tako udaljenom i, ponekad, zastrašujućem mjestu.
Blomdahl i drugi stanovnici Svalbarda nose opremu za zaštitu od polarnih medvjeda. “Svaki dan je avantura. Može biti lud ili divlji ili samo običan dan,” rekla je Blomdahl. “Ali običan dan ovdje je toliko drugačiji; to je ispijanje kafe s aurorom borealis, ili pod ponoćnim suncem, ili u društvu irvasa.”
To su uobičajeni osjećaji među zajednicom Svalbarda — ekstremni uslovi, iako očaravajući, znače da ljudi ne ostaju u ovom području slučajno. Oko 50 različitih nacionalnosti živi ovdje, radeći u oblastima poput naučnih istraživanja i sezonskog turizma.
Šta tjera nekoga da traži dom u tako udaljenom kutku svijeta? Prema stručnjacima za bihevioralne nauke, mnogi ljudi koji traže ekstremne uslove mogu biti motivisani željom da testiraju granice svojih fizičkih i psiholoških sposobnosti, pobjegnu od ličnih problema ili svakodnevne monotonije, ili jednostavno zbog uzbuđenja.
Za Blomdahl, pogled na nenadmašnu scenografiju Svalbarda bio je sve što je trebalo da se odrekne svojih korporativnih ambicija u Engleskoj i Švedskoj i odluči živjeti, kako opisuje u svojoj knjizi, „život povezan s prirodom, obilježen sporijim tempom.”
Godina na Svalbardu obilježena je s dva neobična perioda svjetlosti: polarnom noći i ponoćnim suncem. Polarna noć traje od sredine novembra do kraja januara, kada sunce ne izlazi iznad horizonta. Ponoćno sunce, koje traje oko 18 sedmica između aprila i avgusta, je period kada sunce ne zalazi ispod horizonta. Ovi periodi stalne svjetlosti i cjelodnevne tame mogu utjecati na tijelo i um. Blomdahl se prisjetila kako su se prijatelji, dezorijentisani polarnom noći, znali zaputiti na posao usred noći, misleći da je dan.
Takvi neobični uslovi života mogu imati veliki utjecaj na zdravlje ljudi. Iako stanovnici Svalbarda u cjelini imaju pozitivan stav prema zdravlju i kvaliteti života, polarna noć i ponoćno sunce mogu poremetiti ciklus spavanja i budnosti, nivoe krvnih proteina i povećati rizike od hroničnih bolesti. I pored toga što uzima dodatke ishrani, Blomdahl kaže da je primijetila pad nivoa vitamina D, koji podržava zdravlje imunološkog sistema i moždanih stanica.
Ipak, Blomdahl kaže da je polarna noć „jedno od najboljih razdoblja godine,” kada može „postati jedno s tamom.” Uživa u miru tokom tog perioda, ali naglašava važnost održavanja pozitivnog stava i ostajanja aktivnim tokom onoga što bi inače moglo biti sezona letargije.
„Vaš način razmišljanja je toliko moćan. Ove tamne dane vidim kao nešto ugodno,” rekla je Blomdahl. „Mislim da je na svakome da pokuša stvoriti tu rutinu i taj način razmišljanja.”
